Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Počelo ljetno računanje vremena

spavanje-sat-zjevanjeLjetno računanje vremena u Evropi počelo je danas, pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed. U 2.00 časa protekle noći kazaljke su pomjerene jedan sat unaprijed – na 3.00 časa.

Ljetno računanje vremena u Evropi traje do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje vremena.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih časova “premješta” na večernje.

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

Začetnikom podjele na zimsko i ljetno računanje vremena, ili Daylight Saving Timea, smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson.

Budući da se bavio skupljanjem i proučavanjem insekata, njegova su istraživanja ovisila, između ostalog, i o prisustvu Sunčeve svjetlosti. Godine 1895. došao je na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tokom ljetnog vremena iskoristilo više dnevnog  svjetla u poslijepodnevnim satima. Prva zemlja koja je počela koristi ljetno računanje vremena bila je Njemačka u aprilu 1916. godine, kada su pomjerene kazaljke na 23 h. Njegova domišljatost iskorištena je tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i članicama Antante s ciljem uštede energenata.

Danas, u suštini, samo zemlje sjeverne Zemljine polulopte koriste ljetno računanje vremena.

Evropski izuzetak je Island, koji ne koristi ljetno računanje vremena. Oscilacije u trajanju dana i noći tokom godine su toliko velike da sistem ljetnog računanja vremena za Islandu nije prikladan. Početkom januara na Islandu Sunce izlazi u 11:20, a zalazi u 15:43 po lokalnom vremenu, a početkom jula izlazi u 3:05 a zalazi u 23:57. Osim Islanda, u Austriji se sve više mogu čuti glasovi protiv pomijeranja kazaljki na ljetno i zimsko računanje vremena uz argument da je prilagođavanje pomjeranju kazaljki povezano sa stresom i obolijevanjem ljudi.

Iz istog razloga, od ljetnog računanja vremena i pomijeranja kazaljki odustale su Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Gruzija, kao i zemlje centralne Azije i sjeverne Afrike.

Ukupno sedam bivših sovjetskih republika ne koristi letno računanje vremena, kao ni Japan, Kina i Indija.

Naša zemlja i dalje koristi ljetno računanje vremena. Tim povodom, Elektoprivreda BiH je obavijestila kupce električne energije da prelaskom na ljetno računanje vremena dolazi i do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda kada je tzv. jeftinija i skuplja električna energija).

Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, električna energija utrošena od ponedjeljka do subote u periodima od 14:00 do 17:00 i od 23:00 do 08:00 sati obračunava se prema manjoj tarifi (MT). Nedjeljom se za ovu kategoriju potrošnje manja tarifa primjenjuje cijeli dan.

Za ostale kupce JP Elektroprivreda BiH koji pripadaju kategoriji potrošnje – 110 kV, 35 kV, 10 kV, ostala potrošnja na 0,4 kV i javna rasvjeta – električna energija utrošena od ponedjeljka do petka u periodu od 23:00 do 08:00 sati obračunava se prema manjoj tarifi

Za ove kategorije potrošnje, manja tarifa se primjenjuje subotom i nedeljom cijeli dan.

Veliki dio zemalja tropskog pojasa nikada nije koristio DST. U njima tokom cijele godine traje ljeto pa dnevnog svjetla ima dovoljno. Zato na afričkom kontinentu ne koriste ljetno računanje vremena (uz izuzetak Egipta, Maroka i Namibije). U Južnoj Americi koriste ga samo Čile, Paragvaj, Urugvaj te dijelovi Brazila. Na Bliskom istoku to su Iran, Izrael, Jordan, Libanon i Sirija.

federalna.ba/Visoko.co.ba