Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

“Najveći udio u ukupnom prometu AS GROUP sa 150 miliona KM ostvaruje se proizvodnjom gotovih proizvoda”

rusmir hrvic2Za našeg sagovornika Rusmira Hrvića, direktora Klasa, postoji nekoliko važnih strateških opredjeljenja u poslovnoj politici, a najvažnija su; razvoj brendova, uspješnost u poslovanju, odnosno uvijek i svemu dati novu vrijednost koja bi trebalo kompaniju da učini konkurentnom na tržištu kao i društvena odgovornost kompanije koja se temelji na očuvanju postojećih i otvaranju što većeg broja novih radnih mjesta.

Vaša grupacija predstavlja uspjeh koji je nažalost rijetkost na našim prostorima. Koje su vaše glavne tajne uspjeha i poslovne strategije?  

Postoji nekoliko važnih strateških opredjeljenja u našoj poslovnoj politici, a najvažniji su: razvoj brandova, uspješnost u poslovanju, tj. uvijek i svemu dati novu vrijednost koja bi nas  na tržištu trebala činiti konkurentnom, kao i društvena odgovornost kompanije koja se  temelji na očuvanju postojećih i otvaranju što većeg broja novih radnih mjesta tamo gdje je to moguće, jer smatramo da su radna mjesta u ovom trenutku najveći izazov za cijelu ekonomiju i društvo. I na koncu, smatramo da je veoma bitna ta naša bosanskohercegovačka odrednica, tj. nastojimo razvijati vrijednosti bogate riznice bosanskohercegovačkog nasljeđa, koja obiluje susretima kultura i različitosti, vrijednosti koje sve nas na ovim prostorima određuju u najboljem smislu. Tradicija je u Bosni puno više od riječi. Životna filozofija ljudi ovdje od davnina je bila poštovati drugog i drugačijeg, a istodobno ostati svoj, pošten i odriječi, kako često volimo jednostavno i precizno pojasniti našu istinoljubivost u ovim krajevima.

Brojke pokazuju, da imate godišnje oko 200 miliona KM prihoda ako su naši podaci tačni i više od 2.700 zaposlenih. Od tog broja je poslije vašeg preuzimanja tvornice Borca u Travniku (2012.), ipak najviše zaposlenih u diviziji tekstila  (preko 1000 radnika) i sa tedencijom rasta.

Ukupan prihod Grupacije u 2014. godini bio je oko 240 miliona. Trenutno je uposleno 2800 radnika, a očekujemo da će nam se uskoro pridružiti i 200 novih radnika. Najveći broj zaposlenih imamo u prehrambenoj diviziji, preko 1500 radnica i radnika. U tekstilnoj diviziji, u okviru kompanija Napredak d.d. u Tešnju i Fortitudo d.o.o. u Travniku uposleno je trenutno pereko 1000 radnica i radnika, sa tendencijom rasta. Očekujemo da ćemo u Travniku uskoro imati 200 novih tekstilnih uposlenica i uposlenika.

Ako nije tajna, možete li nam reći, kakva vam je struktura prihoda (za cijelu grupaciju) – po kategorijama (mlinarstvo/pekarstvo/konditorstvo/tjestenine, topli napitki (Vispak), „primarni“ program (voće) ili pak po poduzećima? Kakvu strategiju razvoja vidite po tim kategorijama? Koje imaju najveći potencial za izvoz odnosno širenje na vanjska tržišta?

Najveći udio u ukupnom prometu AS GROUP sa 150 miliona KM ostvaruje se proizvodnjom gotovih proizvoda. Oko 15 miliona KM ostvaruje se u tekstilnoj diviziji u okviru tzv. lohn poslova, a ostatak od oko 75 miliona prometa realizira se putem prodaje trgovačke robe. Sav izvoz odnosi se na plasman vlastitih brandova na inozemna tržišta i dosegao je 15 miliona KM u prošloj godini.

Kakvi su vam daljni planovi u prehrambenoj diviziji gdje ste u zadnje vrijeme naročito uspješni i gdje ste se nametnuli odličnim rezultatima što se tiče izvoza (naročito odstupaju maline) koje izvozite na četiri kontinenta?

Planovi su nam veliki. Stalno širimo prodaju na postojećim tržištima i otvaramo nova. Kupci na inozemnim tržištima, jednako kao i na domaćem, su prepoznali našu kompetentnost za bosansku kuhinju i bosansku kafu. Riječ je o jedinstvenim okusima i jelima koja nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Vidimo u ovom segmentu ogroman potencijal i uvjereni smo da ga možemo iskoristiti. Naše jufke, pite, somuni, zatim Bosanski lokum, baklave, hurmašice, ali i kafa Zlatna džezva i voda Oaza, sve češće nalaze kupce na novim tržištima. Trenutno izvozimo na tržišta 25 zemalja svijeta,  od bliže regije, zemalja EU i Istočne Evrope, preko tržišta Bliskog istoka, Sjeverne Amerike, pa do Dalekog istoka, kao što je tržište Japana, gdje smo nedavno plasirali 20 tona malina. Primjerice u januaru ove godine zabilježili smo rekordan izvoz Klasove jufke, tri pita povećavši njen izvoz u ovom mjesecu u odnosu na isti period lani. Otvaramo i nova tržišta, a Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar su nove destinacije koje su nam iskazale dobrodošlicu gdje je već realiziran ulazak u neke od tržnih lanaca. Ozbiljno radimo na proširenju kapaciteta za otkup i preradu malina. Jer se pokazalo da su bosanskohercegovačke maline veoma cjenjene u svijetu sa najvišim ocjenama kontrole kvaliteta. Tako su se osim na tržištu Japana, Klasove maline našle i u dječijoj hrani francsuskog Danone, a značajne količine malina uspjeli smo izvesti na veoma zahtjevno tržište Turske.

Kakvo ste stanje zatekli u Klasu, jednom od najboljih bosanskohercegovačkih brandova sa 112 godina dugom tradicijom i kakvi su vaši strateški planovi vezani za vašu kompaniju?      

Zaista ste u pravu kada kažete da je Klas jedan od najboljih bosanskohercegovačkih brandova. Fascinantno izgleda njegov nastanak, i razovoj svih ovh, sada već  113 godina postojanja. Pratili smo razvoj Klasa u poslijeratnom periodu. Uvidjeli smo snagu branda, koji je umnogome temeljen na snazi korporativne filozofije poslovanja i vrijednostima koje nas motiviraju da ponudimo tržištima nešto novo, a istodobno authotno i neponovljivo. Toliko je brandova Klasa koje na ozbiljan i smislen način jedino mi možemo proizvoditi i razvijati. Zbog svega toga, godinu dana nakon akvizicije, i sami smo se mogli uvjeriti u snagu Klasovog branda. Vratili smo se na prodajne police, i uporedo radimo na inovacijama i razvoju novih ukusa i proizvoda. Sada su se, formalno i realno posmatrano, stekli uvjeti za razvoj cjelokupne proizvodnje hrane na daleko stabilnijim i većim osnovama u BiH, od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prerađivačke industrije, pa do jakih brandova na prodajnim policama. Klas je kompanija od držvanog značaja. Ovo se pokazalo, npr. u vrijeme poplava koje smo imali u BiH, kada smo snagom naših kapaciteta uspjeli održati stabilnost tržišta, i uredno snabdijevanje brašnom i hljebom. Naši kapaciteti su takvi da možemo proizvoditi oko 140.000 tona zdrave i kvalitetne hrane godišnje.

Šta se događa sa realizacijom vaše ideje o otvaranju novog trgovačkog lanca BH Bazar i da li ste došli na tu ideju jer je odlaskom tri strana trgovca iz BiH nastao prostor ili je cilj samo prodaja bosanskih proizvoda koji bi zauzeli većinu prostora na policama?

Prije svega, moram istaći da imamo vrlo dobru saradnju sa velikim tržnim lancima. Mi smo svjesni da trebamo ulagati u razvoj naših brandova, biti inovativni i konkurentni, a veliki tržni lanci sve više prepoznaju takav način poslovanja, te i sami ističu naše konkurentske prednosti. S druge strane,  mi što kažemo to i realizujemo. Naš cilj je da pored velikih, i malim proizvođačima omogućimo plasman proizvoda jer je njima teško, gotovo nemoguće doći sa svojim proizvodima na police velikih trgovačkih lanaca. Smatramo da u tom segmentu postoji ogroman prostor za razvoj.

Najveći trgovački lanci u BiH su iza Agrokorovog Konzuma odnosno Mercatora Bingo (120 trgovina), Best (50), FIS… Vi biste otvaranjem prognoziranih stotinjak trgovina zauzeli visoko mjesto jer već sada imate otvorenih 60 dućana, zar ne?      

Naš fokus usmjeren je na širenje i razvoj u okviru prehrambenog sektora, ali ozbiljno ćemo prisupiti i ovom projektu. U našoj poslovnoj historiji nismo nikada vukli ishitrene poteze, ako ste na to mislili, pa nećemo ni sada. Ali, da ćemo se svojski potruditi da razvijemo sektor retaila u okvirima Gurpacije, to je tačno.

Koliko vas je koštala akvizicija trgovina slovenskog Tuša, šta ste od njih kupili i kako komentarišete njihov neslavni odlazak iz BiH?

Uzeli smo pod zakup tri objekta u kojima je ranije bio «Tuš». Dakle ne radi se o akvizicijama. Odlazak «Tuša» bi nam svima trebao biti pouka. Neke se stvari moraju mijenjati. Tek se sada može jasno vidjeti koliko su proizvođači nezaštićeni na tržištu.

Vaš je slogan poznat i promoviše kupovanje domaćih proizvoda da bi time jačali bh. ekonomiju pa bi vam otvaranje trgovačkog lanca dobro došlo i za plasiranje proizvoda vaše AS Grupe?          

Naravno. Mi sada imamo 1000 gotovih proizvoda koje je veoma teško drugačije plasirati na tržište. Dokaz da su svi naši proizvodi konkurentni kvalitetom i cijenom  na tržištu je što svi oni donose prihode i pored toga što im ovakva situacija sa polarizacijom i isključivošću koja vlada u sektoru maloprodaje ni malo ne koristi. S druge strane, treba imari na umu da ukoliko se namjeravate baviti ozbiljno trgovinom, potrebno je da imate široku, raznovrsnu i kvalitetnu ponudu. Sve ostalo su improvizacije, koje neminovno kad tad dovode do zastoja u razvoju.

Mogu li se u narednom periodu očekivati još neke akvizicije slične preuzimanju trgovina Tuša, možda kupovanju manjih lanaca ili samostalnih trgovačkih radnji po BiH i da li možda planirate otvarati BH Bazar i u nekoj od država u regiji?

Imamo jasnu strategiju i možemo reći da će biti novih akvizicija. Za sada se nećemo upuštati u akvizicije izvan BIH, jer smatramo da je trenutno najbolje i nama najdraže investirati u BIH.

U Sloveniji ste vjerovatno najviše poznati po vašoj kafi Vispakovog programa (Zlatna džezva) s kojom ste prošlu godinu ušli i u više trgovačkih lanaca? Kako ocjenjujete to lansiranje i kakvi su vam daljni ciljevi za SLO tržište?

Zadovoljni smo rezultatima koji su ostvareni na tržištu Slovenije. Prošle godine je uspostavljena poslovna saradnja sa Mercatorom Slovenije, a radi se i na ulistavanju Vispakovih proizvoda u maloprodajnim lancima Špar i Tuš u Sloveniji. Istakao bih na ovom mjestu veliku profesionalnost kolega u slovenskom Mercatoru. Prepoznali su osobenost i prednosti prave bosanske kafe, tj. jednog takvog branda kakav je Zlatna džezva.

U našoj široj regiji u kategoriji kafe jako je prisutan nacionalni, emotivni elemenat, gdje su lideri kategorije svugdje lokalni igrači odnosno marke. Da li u skorašnjoj budućnosti planirate lansiranje još nekih proizvoda u drugim kategorijama kako bi širili vaš asortiman a time i vašu prepoznatljivost? Na taj način mogli bi poboljšati i svoju poziciju kod pregovora sa kupcima/trgovcima?

Nedavno smo na tržište plasirali “Mr. & Mrs. Vi”. Riječ je o  novom brandu Vispaka za tople instant napitke sa okusima cappuccino classic, cappuccino vanilija, cappuccino čokolada, irish, karamel, strong, tiramisu, i topla čokolada. Na razvoju branda radili smo godinu dana. Pazili smo na sve detalje, i mislim da svi zajedno možemo biti ponosni na najnoviji Vispakov brand toplih napitaka “Mr. & Mrs. Vi.” Ponudu smo vrlo široko postavili od klasičnih do napitaka sa posebnim ukusima i dodacima. Neki od ukusa se na bh. tržištu pojavljuju prvi put, kao što je cappuccino tiramisu. Proizvod se već nalazi u prodaji, a očekujemo da će uskoro biti na svim prodajnim mjestima širom BiH. Vrijedi istaći da je “Mr. & Mrs. Vi” u cjelosti plod domaće pameti i angažmana. S druge strane, mi smatramo, a za pravo nam daju izvanredni uspjesi koje Zlatna džezva bilježi na tržištima Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Kosova, ali i dalje, da je bosanska kafa popularna i omiljena ne samo u BiH, već i izvan nje. Ako nešto treba i može postati globalni brand sa ovih područja onda je to Zlatna džezva kao prava bosanska kafa sa svim njenim osobenostima od odabira posebnih mješavina sorti kafe, preko prženja, načina spremanja (»bosanska kahva se peče, ona se ne kuha«), pa ako hoćete do ćejfa koji osjećate dok je ispijate sami ili u društvu sa vama dragim ljudima. Tako nešto ima i može samo Bosna.

Kako inače ocjenjujete SLO tržište (općenito i u kategorijama koje su vam zanimljive)? Da li vam činjenica da BIH nije članica EU stvara neke probleme kod izvoza vaših proizvoda?

Prednosti tržišta Slovenije i Hrvatske su bliskos mentaliteta potrošača, neka vrsta zajedničkog doživljavanja i shvatanja različitosti koje imamo svi zajedno na relativno malom prostoru, s jedne strane, i činjenica da se ova dva tržišta već nalaze unutar velikog tržišta EU.

A što se tiče Vašeg drugog pitanja, jedan od problema koji imamo u tom smislu je da nam se ne dozvoljava izvoz pita koje u svom sastavu imaju i sirovine životinjskog porijekla koje potiču iz BiH. To znači da sirnicu možemo izvoziti jedino ukoliko dokažemo da smo sir nabavili iz EU. Dok burek (pita s mesom) ne možemo nikako izvoziti na tržište EU.

Na koje kategorije stavljate fokus u Hrvatskoj s obzirom na brojne kategorije koje imate u svojoj ponudi?

Većina naših proizvoda je interesantna hrvatskom tržištu, i to nam je najznačajnije tržište, na kojem uostalom bilježimo i najbolje rezultate. Nakon BiH i SAD-a, najviše Zlatne džezve se popije upravo u Hrvatskoj. Najbrže smo rasli na ovom tržištu. Danas se Zlatna džezva, Kentov petit keks, Love medenjaci, Club čokolade, Master keks, Bosanski lokum, Klasove pite, Begova čorba ili Tarhana, i ostali brandovi mogu kupiti na najmanje 1000 prodajnih mjesta. Do skora to nije bilo ni blizu toliko.

 Kako je organizirana distribucija u Hrvatskoj?

Cjelokupna distribucija na hrvatskom tržištu je organizirana preko distributerske kuće POHIT. Upravo ovoj distributerskoj kući možemo zahvaliti za uspjeh i snažan prodor na hrvatsko tržište. Ljudi u POHIT-u su prepoznali naše konkurentske prednosti o kojima sa vam već govorio, uspjeli su pozicionirati naše brandove sa vrlo istaknutim pristupom «Made in B&H», na što je hrvatsko tržište veoma pozitivno reagiralo.

Da li planirate ulazak na srpsko tržište, u kom periodu i u kojoj oblasti (prehrambena proizvodnja ili otvaranje trgovinskog lanca)?

Distribuciju proizvodnog programa Vispka i AS-a u Srbiji radimo preko firme Vispak Beograd, a distribuciju Klasa preko firme K&P.  Srbijansko tržište je sljedeće inozemno tržište kojem ćemo posvetiti posebnu pažnju.

Kako preostali trgovački lanci u BIH gledaju na vaše širenje u maloprodaji? Imate li nekih većih problema oko toga? Postoje odnosno postojali su i neki slični primjeri na primer u Sloveniji gdje naročito najveći trgovački lanci (kupci) nisu bili baš skloni takvim aktivnostima njihovih dobavljača.

Ovo je slobodna zemlja u kojoj je tržište slobodno. Neka najbolji pobijede. Ne znam zašto bi neko mogao imati bilo šta protiv neke poslovne zamisli u cilju razvoja domaće proizvodnje, otvaranja radnih mjesta, razvoja tržišta i povećanja nivoa konkurentnosti domaćim brandovima.

Kakva su vaša očekivanja u smislu poslovnih rezultata grupacije u ovoj godini?

Naši poslovni planovi temlje se na razvoju. Prema našim projekcijama i u ovoj godini ćemo zabilježiti stabilan rast obima proizvodnje i plasmana u dvocifrenom procentualnom iznosu. Očekujemo da će ovo biti najbolja godina do sada.

InStor/Visoko.co.ba