Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Povodom 2. februara – Međunarodnog dana zaštite močvara

Hutovo-blato-53Sedam je razloga zašto su močvarna područja važna za našu budućnost

Samo 3% svjetske vode čini svježa voda i većina te vode je zaleđena. Čovjeku je potrebno 20 do 50 litara vode za osnovne potrebe kao što su ishrana, higijena i slično. Močvare pomažu u punjenju podzemnih spremišta vode. Močvarne biljke pomažu apsorpcijom štetnih đubriva i pesticida, kao i teških industrijskih metala i toksina. Prosječan čovjek konzumira oko 19 kg ribe godišnje, većina komercijalne ribe se razmnožava i odgaja mladunce u priobalnim močvarama, a 70% globalne svježe vode se koristi za navodnjavanje usjeva. Močvare su dom za više od 100 000 poznatih vrsta koje žive u svježim vodama, a taj broj raste svake godine, od velikog su značaja posebno za život ptica, razmnožavanje i selidbe. Tresetišta i mokri travnjaci u riječnim slivovima se ponašaju kao prirodne spužve koje upijaju kišu, kreirajući bazene velike površine koji ublažavaju poplave, a isti bazeni osiguravaju i zaštitu od suša. Tresetišta sama posjeduju duplo više karbona nego sve svjetske šume, povezuju obalu i odupiru se eroziji. Održivo upravljanje močvarama osigurava drvo za građu, biljno ulje, ljekovite biljke, hranu za životinje i slično. Zastrašujuća je mogućnost budućnost bez močvara. Nove procjene pokazuju da je 64% svjetskih močvara nestalo od 1900. g. U nekim regijama gubici su i veći. Rezultiraju gubljenjem pristupa svježoj vodi, dok kontroliranje poplava, skladišta karbona i tradicionalni močvarni život svi skupa osjete posljedice. Biodiverzitet je također ugrožen. Nažalost, na močvare se u BiH najčešće gleda kao na besplatne deponije, nešto što treba isušiti, ispuniti i pretvoriti u nešto za druge potrebe. Glavni razlozi uništavanja su uglavnom velike promjene u korištenju zemljišta, zagađenje zemljišta, zraka i vode, te preusmjeravanje vode kroz brane, nasipe i kanalizacije. Ugrožavanje močvarnih staništa koje uzrokuje njihovo nestajanje kroz zagađivanje zemljišta i voda su svakako deponije smetljišta ili slična infrastruktura koja se nalazi u blizini, ili na samim močvarama. Razlaganjem otpada dolazi do oticanja polutanata u podzemne vode, a zagađenje je vrlo postojano jer se većina podzemnih voda nadopunjava sporo. Do zagađenja može doći i kroz okolno tlo koje je kontaminirano curenjem zagađujućih materija iz deponije. Dodatni problem je činjenica da zagađenje nije lokalnog karaktera, pa često može dovesti do šireg zagađenja tla i podzemnih voda. Više od 1 000 močvara nestalo je između 1970. i 2008. g. i ovakav kontinuirani trend je nažalost nepogrješiv. Izgubili smo gradnjom sabraćajnica dva značajna močvarna područja, jedno u području Sarajevskog polja, drugo u meandru Bosne u Visokom, a kako stvari stoje ni ono u Kakanjskom polju na Bistriku neće proći bolje ukoliko ne shvatimo njegovu važnost.

Elvedin Šabanović/Produkcija Visoki

http://youtu.be/od1ZT7cVvA0

Posted in BiH