Iako se vunovlačarstvom na području srednje Bosne nekada bavio veliki broj ljudi, danas se ovim zanatom bave rijetki, a vunovlačarska radnja u visočkom naselju Prijeko možda je jedina ne samo na ovim prostorima nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Nekadašnji vlasnik Ramiz Muratović bavio se ovim poslom više od 30 godina, a nakon njegove smrti, tradiciju je nastavio njegov zet Emir Kadrić. Upravo su jesenji i zimski dani period kada ima i najviše posla i mušterija, vuna se obrađuje i češlja u dvije posebne mašine, koje su nekada davno nabavljene iz Bugarske i koje još obavljaju svoj posao.
– Nekada je na prostoru od Visokog do Tuzle bilo više od 30 vunovlačara, a danas nisam siguran da, pored ove radnje, postoji još neka. Nakon punčeve smrti, odlučio sam da se nastavim baviti ovim zanatom, a kako je posao već bio razvijen, smatrao sam da je šteta ugasiti ga – govori Kadrić.
Češljanje vune obavlja se u posebnoj mašini, u koju se ubacuje zbijena vuna, a procesom obrade i prolaskom kroz valjak ta se vuna raščešlja i dobije se oblik svile.
Izrada čarapa
– Mušterije dolaze iz cijele BiH, a vuna se najčešće obrađuje i češlja za punjenje jorgana, dušeka i jastuka, jer je spavanje na prirodnoj vuni mnogo zdravije, a neki smatraju da vuna liječi i kostobolju. Neki ljudi vunu donose na obradu, a nakon toga je koriste za izradu čarapa, kapa i drugih odjevnih predmeta. Kako se ljudi sve više vraćaju starim, tradicionalnim materijalima i metodama, tako se i prirodna vuna sve više vraća u naše domove – naglasio je Kadrić.
Zadovoljne mušterije
Prilikom posjete vunovlačarskoj radnji zatekli smo i mušterije iz Trnova.
