Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Nove perspektive ZDK

bojan bosnjak tv debata izbori 2014Bojan Bošnjak iz Zenice, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu i polaznik postdiplomskog studija. Od 2007. do 2010. godine bio je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine ZDK i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Prije imenovanja za ministra bio je savjetnik za pravdu, upravu i lokalnu samoupravu u Domu naroda Parlamenta FBiH. Na predstojećim izborima Bošnjak je nosilac liste za Skupštinu ZDK u ime Narodne Stranke Radom Za Boljitak. U intervjuu za Visoko.co.bajoš uvijek aktuelni ministar u Vladi ZDK govori o onovim perspektivama ZDK.

Iako se ubrajate među mlađe političare, ipak imate itekako značajno iskustvo. Evo za početak ću vas zamoliti da nam kažete nešto o sebi i svom dosadašnjem političkom djelovanju.

Upravu ste! Još kao student  Fakulteta politički nauka Univerziteta u Sarajevu, bio sam angažovan u mnogim nevladinim organizacijama. Ali je ipak, politika bila ta koja me je zaokupila i davala smisao svemu što sam do tada radio. Prekretnica u mom društvenom anagžmanu, bila je 2005. godina kada sam se priključio projektu Narodne stranke Radom za boljitak. Višenacionalni politički faktor koji jednako učestvuje u svom političkom radu na cijeloj teritoriju BiH, sa svojim konkretnim ekonomskim programom i Bosnom i Hercegovinom kao jedinstvenom državom je nešto što je bilo realno i poželjno za mene. Od toga momenta, sa pozicije kantonalnog sekretara za ZDK sam sa timom ljudi aktivno pripremao i proveo Izbore 2006. godine. Mandat 2006-2010. sam proveo kao zastupnik u Skupštini ZDK kao zamjenik Predsjednika Skupštine, te kao kao najmlađi delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Izabran sam za zastupnika u Skupštinu ZDK i na izborima 2010. godine, a mandat sam vratio Stranci, nakon čega sam aktivno radio na pripremi i organizaciju Lokalnih Izbora 2012. U međuvremenu sam imenovan za savjetnika Predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta FBiH, odakle sam u junu 2012. godine imenovan za ministra u Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, kao najmlađi ministar u Vladi. Član sam Predsjedništva NS Radom za boljitak i predsjednik sam Mladih Za boljitak. Iz domena obrazovanja, u međuvremenu sam završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu te nastavio daljnje usavršavanje. Trenutno sam magistrant na master studijima Međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije na FPN u Sarajevu i Menadžmenta evropskih projekata na Alma Mater Europaea-Evropskom centru Maribor (Slovenia). Smatram da iako moje prethodno navedeno iskustvo itekako igra veliku ulogu u daljnjem radu, želja za novim saznanjima i stalnim usavršavanjem nikada ne treba da prestane.

U posljednje dvije godine obnašate dužnost ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarsva ZDK. Radi se o veoma bitnim sektorima. Kakvo[1]  ste stanje zatekli u ovom minsitarstvu i šta ste konkretno uradili za vrijeme trajanja vašeg mandata?

Kao i sve u našem društvu tako i u institucijama Kantona ne možemo se pohvaliti sa stanjem za koje bi se moglo okaraktrisati kao zadovaljavaljuće. Ne bih ulazio u to šta je do tada bilo urađeno, a šta nije, nego bi se osvrnuo na moj dvogodišnji mandat za koji se sa sigurnošću može reći da je relativno kratak period za velike korake i promjene. Međutim, od prvog dana sam ulogu ministra shvatio ozbiljno i znao sam koliko je velika odgovornost za svakoga ko se nađe u istoj poziciji a kamoli za nekoga kome je u mojim godinama povjerena tako važna uloga.

U Ministarstvo funkcionišu četiri sektora, gdje svako ponaosob može biti jedno ministrastvo, mislim na poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i veterinarstvo. Praveći analizu na početku preuzimanja vođenja Ministarstva vidio sam da svaki sektor radi u jako složenim, gotovo nemogućim uslovima. Tako u sektoru šumarstva nije bilo zakonske osnove za rad! Bez Zakona o šumama na kantonalnom nivou pa i na Federalnom nivou (na čije donošenje nisam mogao uticati), nećemo napraviti ništa. Uz dosta rada i zalaganja zajedno sa mojim suradnicima, po prvi put, u istoriji Kantona, je usvojen Zakon o šumama. Pored Zakona, radili smo na razradi osnovnog akta i donijeli smo dvadesetak podzakonskih akata koji su u primjeni i koji su omogućili da sam Zakon bude učinkovit. Donošenjem zakonske osnove u ZDK, koji je veoma bogat prirodnim resursom-šumom (preko 50% teritorija čini šuma i šumsko zemljište) i znajući da drvopreradjivačka industrija svoje korjene ima na našim krajevima, imamo mogućnost da nastavimo sa različitim infrastrukturnim projektima i daljim razvojem sektora šumarstva. Takođe, Zakon omogućava spriječavanje daljnje devastacije šuma, nelegalne sječe i prekomjerne redovne sječe.

U sektoru vodoprivrede je uloženo preko 8 miliona KM u infrastrukturu u opštinama Kantona. U raspodjeli sredstava vodilo se računa i na manje razvijene lokalne zajednice gdje je osnova rasporeda sredstava bila solidarnost. Intenzivirana je komunikacija sa koncesinarima koji imaju koncesije na vodu, a posebna pažnja je posvećena ulagačima u objekte za proizvodnju električne energije, gdje smo bili svjedoci izgradnje 4 male hidrocentrale koje su uradjene po svjetskim standardima. Takođe, potpisano je i 7 novih koncesionih ugovora koji garantuju nastavak realizacije ovih projekata. Analizirana su sva riječna korita i potrebe za normalno funkcionisanje vodotoka na području Kantona, radi se na studijama za hidro energetsko iskorištenje naših rijeka, revidiran je Kantonalni plan odbrane od poplava. Tokom ovogodišnje elementarne nepogode proaktivno je praćena situacija i reagovovano je kad je bilo potrebno (do sada je realizirano milion KM za sanaciju riječnih korita oštećenih poplavama).

Veterinarski zavod Kantona će do kraja godine zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo  biti pretvoreno u prvu instituciju koja će na jednom mjestu pratiti i poboljšavati zdravlje ljudi i životinja. Ovo će biti regionalni centar koji će zainteresovanima pružiti neophodne usluge. U realizaciju ovoga projekta uložiti će se oko milion maraka.

Za ovo vrijeme dok sam ministar Kantonalno šumsko-privredno društvo po prvi put od svog nastanka bilježi pozitivan poslovni rezultat.

Uloženo je tri miliona u projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta. Koncept poticaja je napokon usmjeren ka razvoju. Pokušava se, u skladu s mogućnostima, sredstva usmjeriti prema istinskim poljoprivrednim subjektima. Treba napomenuti da je u posljednjem mandatu u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, uprkos lošoj ekonomskoj situaciji, iznos poticaja podignut za skoro 50%, što je i našem Kantonu uveliko pomoglo za dalji razvoj ove grane privrede.

Pored direktnog rada u Ministarstvu za poljoprivredu Kantona koristio sam i svaku mogućnost da sredstava i dobre projekte donesem u naš Kanton. Izdvojiti ću napore koje smo uložili da obezbjedimo realizaciju projekata poboljšavanja vodovodne infrastrukture koje su općine realizovale ili će realizovati preko Federalnog ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Između ostalih, dogovoreno je i finansiranje rekonstrukcije vodovodne mreže za općinu Visoko u višemilionskom iznosu. Za Visoko smo intezivno radili i na poslu prekategorizacije regionalnog u magistralni put Visoko – Kiseljak i na izgradnji kružnog toka na ulazu u urbanu zonu, čija je vrijednost procjenjena na pola miliona maraka.

Ovo sve navedeno govori da sam zaista, zajedno sa svojim suradnicama, istinski radio na svakom polju ovog Ministarstva trudeći se, u skladu sa nadležnostima, riješiti što je moguće veći broj problema i napraviti podlogu za razvoj ovih itekako značajnih polja za razvoj Kantona.

Najveći problem u svakom slučaju je novac. Pokušavali ste uvjeriti svoje kolege iz Vlade ZDK da se za poljoprivredu izdvaja nedovoljno sredstava. Niste naišli na razumijevanje. Po vašem mišljenju koliko je zapravo novca potrebno za razvoj poljoprivrede i da li su se ta sredstva ipak mogla pronaći u budžetu?

Poljoprivreda je u Visokom uvijek bila prihvaćena kao dobrodošla djelatnost i danas je tako. Visoko prednjači zajedno sa Tešnjom u segmentu razvoja poljoprivrede. Tokom pripreme dva budžeta koja su donešena u mom mandatu, u kojem sam sudionik, tražio sam kroz budžetski zahtjev izdvajanje za poljoprivredu od 3% ili nekih osam miliona, što bi donekle zadovoljilo potrebe koje se iskazuju svakodnevno na terenu. Primarna poljoprivredna proizvodnja je jako bitna za ruralni razvoj naših područja i moramo prepoznati prednosti koje nam nosi. Sadašnja dva miliona koja se izdvajaju za direktno poticanje poljoprivredne proizvodnje nisu dovoljna i ne mogu pokriti potrebe. Sramotno malo se izdvaja za poljoprivredu, gdje na budžet od 292 miliona iznos od 2 miliona predstavlja zanemarivu kategoriju. Danas je poljoprivreda pokretačka snaga privrede u Kantonu i najveće investicije se dešavaju u poljoprivredi. Zajedno s ostalim nivoima vlasti moramo aktivno raditi na poslu zaštite domaće proizvodnje. Imamo nekoliko subjekata koji su uložili desetine miliona maraka u posljednje dvije godine.

Meni je jako žao što ostale kolege nisu prepoznali poljoprivredu kao razvojnu šansu naše regije koja je nakon propadanja ili bolje reći uništavanja baznih industrijskih oslonaca, ostala kao spas za neophodno zapošljavanje većeg broja radno aktivnog stanovništva koje je ostalo bez posla.

Na predstojećim općim izborima tražit će te povjerenje glasača za mandat u Skupštini ZDK. Koji su vaši ciljevi i šta možete obećati građanima da će te uradti ukoliko budete izabrani?

Moje iskustvo u zakonodavnoj vlasti na kantonalnom i federalnom nivou te u izvršnoj vlasti na kantonalnom nivou dali su mi uvid u glavne kočnice provođenja političkih stavova i rješenja koja itekako igraju važnu ulogu u našim životima. Na svakoj poziciji na kojoj sam bio imao sam na umu vlastitu ulogu i odgovornost u izgradnji sistema koji će u skorije vrijeme donijeti našim građanima prijeko potrebni optimizam. Svakako ću intenzivno raditi na provedbi Boljitkovog “Programa za 10” koji čini zbir vrlo učinkovitih mjera, posebno ekonomskog karaktera, koje konačno mogu garantovati svim građanima priliku za poboljšanje životnih uslova i politiku koja će nam svima donijeti boljitak. Kao što sam rekao mandat koji je trajao dvije godine nije dovoljan za realizaciju zamisli koje sam napočetku kreirao. Na tom tragu i dalje ću raditi na poboljšavanju stvari u oblastima koje su najviše vezane za sadašnji moj rad. Naprimjer, u veterinarstvu ću raditi donošenju novog zakona o veterinarstvu (postojeći Federalni prevaziđen); zalagat ću se za  povećanje i razvoj, a ne socijalno, usmjeravanju poticaja u poljoprivredi i privredi generalno; dovođenju evropskih projekata u Kanton i sl.

Interes i glavna uloga mi je da građani prepoznaju u meni osobu koja se istinski posvećuje svom poslu, te partnera i pomoć kod zastupanja za ciljeve koji su nam zajednički.

Na kraju, pozvao bih sve građane našeg Kantona i čitave BiH da 12. oktobra slušaju svoje srce, izađu na Izbore i svoj glas daju kandidatima Narodne stranke Radom za boljitak.