Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Između lijevih i desnih ponekog centra i na kraju svega izmiješanog

izbori smecari ilustracijaKako nam se bliže osmi po redu parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini tako je sve interesantnije pogledati malo i u arhivu, odnosno statistiku svega onoga što je iza nas. Prvi parlamentarni izbori u BiH održani su 18.novembra 1990.godine. Tada su građani BiH birali Vijeće građana koje je brojalo 130 predstavnika od tog broja nakon implementacije izbora mandate su osvojili:

1. SDA (43)

2. SDS (34)

3. HDZ (21)

4. SK BiH (15)

5. SRSJ (12)

6. LDS/MBO (2)

7. DSS (1)

Za predsjednika Skupštine izabran je Momčilo Krajišnik, dok je predsjednik Vlade bio Jure Pelivan. U borbi za predsjednika države pobijedio je Fikret Abdić, ali je unutarstranačkim dogovorom mjesto predsjednika prepustio Aliji Izetbegoviću, a rezultati izbora su izgledali ovako:

1. Fikret Abdić – 1.045.539

2. Alija Izetbegović – 879. 266

3. Ejup Ganić – 709.691

4. Biljana Plavšić – 573.812

5. Nikola Koljević – 556.218

6. Stjepan Kljujić – 473.002

7. Franjo Boras – 416.629

Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu naredni izbori su održani 14.septembra 1996.godine. Nacionalne stranke su bile ubjedljivi pobjednici ovih izbora, a evo i kojim omjerom:

1. SDA – 899.970 glasova (19 mandata)

2. SDS – 578.723 (9)

3. HDZ – 338.440 (8)

4. Združena lista – 136.203 (2)

5. Narodni savez za slobodni mir – 136.077 (2)

6. SBiH – 93.116 (2)

Članove predsjedništva na osnovu glasova birača su dali SDA, HDZ i SDS.

1. Alija Izetbegović – 730.592 glasa

2. Krešimir Zubak – 330.447

3. Momčilo Krajišnik – 690.646

U međuvremenu do posljednjih izbora svašta se dešavalo. U oktobru 1998. konstituisan je drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović iz bošnjačkog naroda, Živko Radišić iz srpskog naroda i Ante Jelavić iz hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povukao sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.

Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz  hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz srpskog naroda.

Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji su činili: Mirko Šarović, iz srpskog naroda, Dragan Čović, iz hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, iz bošnjačkog naroda. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda izabran je Borislav Paravac. U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Ashdowna o smjeni dr. Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz hrvatskoga naroda. Drugi i treći saziv Predsjedništva BiH bili su ujedno oni koji su se najviše mijenjali u četverogodišnjem mandatu: imali su ukupno po pet članova.

Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, iz bošnjačkog naroda.

Poslije općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti i još uvijek aktuelni saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, iz bošnjačkog naroda.

U toku dosadašnjih pet mandata članova Predsjedništva BiH dva su smijenjena odlukama visokog predstavnika u BiH i to oba iz hrvatskog naroda Dragan Čović i Ante Jelavić, dok su ostavke podnijeli Mirko Šarović, zbog optužbi, i Alija Izetbegović, na lični zahtjev.

Posljednji izbori od 03.oktobra 2010.godine donijeli su promjene kada je u pitanju dominacija nacionalnih stranaka. SDP je bio pobjednik ovih izbora u Federaciji, a SNSD u RS-u. Građani Bosne i Hercegovine glasali su ovako:

1. SDP – 266.023 glasa, (8 mandata)

2. SDA – 197.922 (7)

3. SBB – 124.114 (4)

4. HDZ – 112.115 (3)

5. SBiH – 74.004 (2)

6. HDZ 1990/HSP BiH – 49.549 (2)

7. NSRZB – 49.050 (1)

8. DNZ – 14.843 (1)

U Republici Srpskoj izborni plijen su raspodijelile četiri stranke suprotno od osam iz Federacije:

1. SNSD – 269.009 glasova, (8 mandata)

2. SDS – 137.844 (4)

3. PDP – 40.070 (1)

4. DNS – 28.511 (1)

Kada je u pitanju bila borba za predsjednika države u odnosu na prve poslijeratne izbore niko nije bio ni blizu brojki koje su ostvarili tadašnji kandidati iz 1996.godine:

1. Željko Komšić (SDP) – 337.065 glasova

2. Nebojša Radmanović (SNSD) – 295.629

3. Bakir Izetbegović (SDA) – 162.831