Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Energetski lobi i neusklađenost zakona o zaštiti prirode u FBiH

elvedin sabanovic asdaEvo uskoro nam predstoji i 12. oktobar važan datum u političkom životu Bosne i Hercegovine, kako njenih entiteskih sastavnica tako i kantona, posebno u FBiH. Stoga ćemo elaborirati dva aktualna pitanja koja se tiču društvenog i političkog ambijenta u FBiH i Zeničko-dobojskom kantonu.

Prema posljednjem Nacionalnom izvještaju o stanju okoliša za BiH zahvaćene količine vode se neracionalno koriste, prvenstveno u segmentu vodosnabdijevanja gdje se gubici u prosjeku kreću i 50%. S druge strane, trenutno stanje gdje postoje nedostaci u prostornom planu FBiH, i gdje nadležnosti oko korištenja zemljišta i davanja prava korištenja nisu jasno definirani između različitih nivoa  vlasti, kao i zastarjeli zakoni ima za posljedicu ugrožavanje hidrologije zemljišnog prostora a posebno ugrožava ili će ugroziti i poljoprivredno zemljište. Javnosti je poznato da su na rijeci Bosni koja prolazi i kroz više općina Zeničko-dobojskog kantona predviđene gradnje minihidrocentrala i s tim u vezi općina Visoko već je u prethodnom periodu upriličila prezentaciju ovih projekata vješto izbjegavajući govoriti i o ekološkim posljedicama istih, a poučeni primjerom mhe npr. na Bistričaku u općini Zenica gdje su posljedice po okoliš katastrofalne.  Amandmanom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na Prijedlog prostornog plana Federacije BiH za period 2008. do 2028. godine koji postaje sastavni dio ovog prijedloga i koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri se u tekstualni i grafički dio Prijedloga prostornog plana Federacije BiH za ovaj period uvrštavaju potencijalne lokacije za gradnju hidroelektrana Dobrinje, Visoko 1 i Mulići, koje će biti u nadležnosti Federacije ili Kantona, odnosno u vlasništvu Elektroprivrede, a sva inostrana ulaganja vraćala bi se isporukom električne energije istim stranim ulagačima.

S obzirom na to da su naši političari ekološki nepismeni širi javni diskurs mora znati da je naša zemlja potpisnica Arhuske konvencije koja kod izgradnje ovakvih objekata, daje ovlaštenja lokalnoj zajednici da sama procijeni hoće li taj objekt imati negativne posljedice po lokalno stanovništvo i ona je tu da spriječi neaktivne građane, poslušne predstavnike lokalne zajednice ali i korumpirane političare da svojim aktivnostima u budućem periodu nanesu štetu na širem području općine Visoko, ali i Kaknja, Breze, Vareša i drugih općina Zeničko-dobojskog kantona bez obzira što neki tvrde da se ovdje radi o višemilionskoj dobiti za pojedine općine što je u potpunoj suprotnosti sa navedenim činjenicama. Ovdje je prije svega na sceni jedan energetski lobi sa kojim je dosadašnje iskustvo pokazalo da finansijska analiza gradnje centrala obuhvata samo tehničke detalje i profit od proizvodnje električne energije, zanemarujući pritom vanjske troškove. Ovakav energetski lobi ima namjeru da kinetičku energiju vode rijeke Bosne pretvori u električnu energiju koristeći veliki energetski potencijal, ali vješto zanemarujući činjenicu da ekološkog kapaciteta za gradnju novih hidrocentrala nema. Da bi se ovo postiglo šira javnost treba biti informirana, osviještena i mora se uključiti kod donošenja ovakvih odluka. To se posebno odnosi na dosljedniju primjenu i sve aspekte zaštite interesa lokalne zajednice koje nude Direktiva 2000/60/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike kao i Direktiva 2003/35/EZ kojom je osigurano sudjelovanje javnosti kod izrade određenih planova i programa koji se odnose na okoliš.

Da aktuelna vlast širom ze-do kantona ne pokazuje pozitivno opredjeljenje i spremnost u ovoj oblasti govori i primjer lokacije u kaknjskom naselju Haljinići, inače 7km od grada Kaknja na putu prema mjestu u kojem su stolovali bosanski kraljevi. Močvarna područja koja se nalaze uz veće vodotoke u BiH posebno uz rijeku Bosnu mogu se identificirati sa ovom močvarom koja je nastala vještačkim putem najvjerovatnije kao posljedica podzemnog rada rudnika Haljinići. Ekosistemi na području ove močvare još uvijek su solidno očuvani i jasno je da ih treba ubuduće kvalitetnije zaštititi. S tim u vezi je izrađena i Studija za ovo područje koja preporučuje da se močvara Bistrik proglasi zaštićenim pejzažom pa je kod nadležnog ministarstva Zeničko-dobojskog kantona davno trebao biti pokrenut proces trajne zaštite ovog područja. Biljni i sveukupni diverzitet ovog prostora u svom okruženju ima dobro razvijene i agroekosisteme koji mogu biti značajni za povećanje biodiverziteta ovog područja. Na ovom prostoru je identificirano 122 vrste biljaka od kojih mnoge imaju ekonomski značaj a najveći bio-resurs ovog prostora su ptice oko 62% od ukupnog broja ikada opisanih ptica kroz historiju BiH. Nažalost, još od 2012. g. procedura zaštite ovog značajnog prostora koje treba biti stavljeno pod okrilje Zakona o zaštiti prirode nikada nije dovedena do kraja. Ovakva opredijeljenost je na području općine Visoko otišla je i korak dalje pa se na nekadašnjem močvarnom kompleksu u Očazima koji je pretvoren u gradsku deponiju otpada planira izgradnja pretovarne stanice za transport otpada sa reciklažnim centrom što je potpuni apsurd obzirom da se radi o mjestu koje je podložno površinskim i podzemnim vodama, dakle sa aspekta opasnosti za lokalno stanovništvo, a o negativnim uticajima na biodiverzitet ovog područja suvišno je i govoriti.

Dakle, u skorijem vremenu, već od oktobra ove godine neophodno je i sigurno da se kroz institucije Parlamenta FBiH, Predstavnički dom i Dom naroda može djelovati prema nižim nivoima vlasti da se ispravi trenutna neusklađenost Zakona o prirodi u FBiH sa IUCN kategorizacijom odnosno kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode prema kojoj prostor kakanjske močvare Bistrik koji uključuje 3 zone zaštite ispunjava uslove da se institucionalno zaštiti i stavi na mjesto koje mu realno pripada a to je zaštićeno područje IV kategorije – ili područje upravljanja staništem ili vrstom. Na ovaj način ćemo osigurati i pospješiti i ekoturizam – ili birdwatching, promociju kulturne baštine, edukativne sadržaje za sve uzraste, rekreacijske programe u vidu zona za šetanje, proizvodnju poizvoda organske poljoprivrede brendiranih oznakom ptica, tehničke uslove za zatvaranje ovog prostora i uvođenja sistema naplate ulaza u prvu zonu zaštite ili sami nukleus ovog prostora, dakle sve one sadržaje na osnovu kojih će ovakva područja donijeti lokalnoj zajednici sredstva sa viših nivoa. Ulaz bi i dalje bio sloboda za djecu predškolskog uzrasta, stručne institucije i što je najvažnije za lokalno stanovništvo. Ovo je neophodno postići jer su zaštićena područja uglavnom korisna upravo lokalnoj zajednici i donose sredstva sa viših nivoa, a Parlament FBiH odobrava sredstva za ostvarivanje ciljeva za zaštitu okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša čiji nacrt je prošao parlamentarnu proceduru u maju ove godine. Koristeći se riječima Alije izetbegovića iz njegove knjige Odgajamo li muslimane ili poltrone želim podsjetiti na važnost da živimo u vremenu u kojem moramo podizati dostojanstvenu generaciju mladih političara koja će znati da ne treba tražiti ničije dopuštenje da pravedno živi i da bude ono što jeste, jer zapamtimo da progres Islama, kao i svaki drugi progres uostalom, neće doći od mirnih i pokornih već od hrabrih i buntovnih.