Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Izvorna i hibridna SDA Visoko

sda 1990 pristupnicaU sjeni vazelinske terapije spram predsjedničkih izbora u Turskoj u kojoj je zvanično Visoko željelo se nametnuti Erdoganu kao Coca Cola nekome ko naručuje sok, pa tako naruči prvo što mu padne na pamet, sa ciljem da ubuduće kada neko spomene novom Turskom predsjedniku Bosnu i Hercegovinu prva asocijacija mu bude Visoko, potpuno nezapaženo su prošla dva jako značajna i bitna datuma za OO SDA Visoko. Svjesno ili nesvjesno u pohlepnoj borbi za pozicije i dodvoravanje kako Bakiru Izetbegoviću, tako i Redzepu Erdoganu prošao je 06.08.2014.godine. Instant i hibridnim članovima današnjeg saziva OO SDA Visoko ovaj datum ne znači ništa. Međutim, onima kojima je Visoko više od stranačkog potkusurivanja i onima koji nisu u OO SDA ili bilo koje druge stranke da bi se zaposlili u Općini ili nekom drugom javnom preduzeću, ovaj datum je promijenio cijeli život i tokove života u Visokom. Na ovaj dan 1990.godine u Visokom u prisustvu Alije Izetbegovića, Adila Zulfikarpašića i Muhameda Filipovića je utemeljen OO SDA Visoko sa njenim prvim predsjednikom Mehmedom Alibegovićem. Drugi datum koji je ostao u sjeni idolopoklonstva prema nekadašnjem okupatoru jeste rođendan utemeljitelja SDA, Alije Izetbegovića, samo dva dana kasnije 08.08., na taj dan 1925.godine u Bosanskom Šamcu rodio se prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine. Najmanje što smo očekivali od onih koji sebe predstavljaju nasljednicima te politike, (aktuelna SDA Visoko),  je bilo da se barem oglase nekim saopćenjem ili konfrencijom za štampu. Smatrajući da su ovo dva izuzetno važna događaja morali smo pokušati saznati više o Osnivačkoj skupštini održanoj u Visokom. Naravno te informacije nismo mogli dobiti u sadašnjoj SDA, jer oni tih podataka nemaju, zato što u njihovim redovima nema više ljudi koji su pokrenuli pokret buđenja bošnjačkog naroda. Do zadnjeg su eliminisani iz SDA ili su sami napustili nezadovoljni politikom koja vodi na stranputicu državu i narod.

aljo rodjendanPragmatično politički, razumljivo je zanemarivanje važnih datuma i obilježavanje istih. Borba za pozicije i kalkulisanje između Bakirovaca i Tihićevaca pred naredni Kongres stranke iduće godine, razumljiv su politički alibi koji nam ukazuje da SDA ipak nije ljubav, nego je prije svega interes. Uz sve to i drugi je razlog razumljiv, aktuelna politička stvarnost u Visokom orijentisana je na sadaku iz Turske nasuprot primjerima iz uspješnih gradova iz okoline gdje je na vlasti također SDA.

Međutim, ostavimo sve to po strani, vratimo se u 06.08.1990. godine…

Aktivnosti za osnivanje stranke Alija Izetbegović počeo je u novembru 1989. godine, tačno godinu dana nakon izlaska iz zatvora. Prvi čovjek kojeg je kontaktirao bio je prof. dr. Muhamed Filipović, koji ga je tada učtivo odbio rekavši kako smatra da za osnivanje muslimanske stranke još nije vrijeme. Pritom je vjerovatno mislio na važeći Zakon o zabrani političkog djelovanja izvan tadašnjeg Saveza komunista. Potencijalni kršitelj ove zabrane teoretski je mogao dobiti deset godina zatvora. Izetbegović je odlučio rizikovati. Kroz dotadašnji život uvijek je igrao pomalo na rizik, a osim ovog, njemu se ipak činilo da je vrijeme za osnivanje stranke. Tragajući za istomišljenicima, odlazi u Zagreb, gdje su politički procesi otišli dalje, pa se nadao da će misao naići na plodnije tlo. Tako je i bilo. Sreo se sa Šemsom Tankovićem i Salimom Šabićem (koji je u međuvremenu umro). Na sastanak u zagrebačkoj džamiji, koji je organizirao Šabić, došlo je petnaestak pozvanih. Brzo je postignuta načelna saglasnost o osnivanju političke stranke „muslimanskog kulturnog kruga“, koja je imala opće jugoslavenske pretenzije: BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Ubrzo su osnivani i ogranci u inozemstvu. Ideja se širila brzinom požara. Ovakvom razvoju događaja pogodovala je činjenica da je nastala opća kriza u cijelom lageru socijalističko-komunističkih zemalja. Pao je Berlinski zid, sa njim i moć ideologije koje su gospodarile tzv. istočnim blokom država. S prvim danima proljeća, preciznije 27. marta 1990. godine, Izetbegović je najavio konferenciju za štampu u sarajevskom hotelu „Holiday Inn“ da bi objelodanio osnivanje političke stranke. Glasom pomalo drhtavim od uzbuđenja, pročitao je saopćenje za javnost, koje će kasnije biti poznate kao „Saopćenje četrdesetorice“, jer je i imalo tačno toliko potpisnika. Iz Visokog potpisnici su bili dr. Mustafa Cerić i dr. Fahira Fejzić.

sda ciljevi 1990Dva mjeseca nakon press-konferencije u „Holiday Innu“, u istom hotelu održana je Osnivačka skupština SDA. Sala je bila prepuna, euforija je ovladala svim prisutnim dušama. „Početni strah“, kako svjedoče sudionici, zamijenili su „prkos i odlučnost“. Među zvanicama bilo je mnogo uglednih ljudi. Kamere su posebnu pažnju posvetile Adilu Zulfikarpašiću, kultnom bošnjačkom emigrantu. U to vrijeme Zulfikarpašić je živio u Zürichu, gdje je osnovao Bošnjački institut, instituciju koja posjeduje vrlo vrijedne dokumente o historiji Bosne i Hercegovine. Adil je zajedno sa istomišljenicima već bio potpisnik nekoliko demokratskih inicijativa vezanih za tlo bivše Jugoslavije. Imao je veliko političko iskustvo, pa je ostale članove SDA njegovo prisustvo snažno hrabrilo na dalju akciju. Izetbegović je lično pozvao Zulfikarpašića na osnivačku konferenciju. U Zürichu su već razgovarali o osnivanju stranke, gdje su se sukobili oko naziva „Musliman“, odnosno „Bošnjak“. Zulfikarpašić je smatrao da bi u programske dokumente odmah trebalo ubaciti termin „Bošnjak“. Izetbegović se saglasio da naziv „Musliman“ nije adekvatan, ali nije sa terminom njegovog uvođenja. On je smatrao da bi naglo uvođenje bošnjačkog imena stvorilo moguću konfuziju u narodu prilikom popisa stanovništva, pa je posao preimenovanja nacije ostavio za poslije. Tako je i bilo. U svom govoru u „Holiday Innu“ Izetbegović se osvrnuo na moguća posezanja za bosanskim teritorijem: „Siguran sam da tumačim najdublja osjećanja muslimanskog naroda, ako kažem da on neće dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum Cvetković-Maček o podjeli ove zemlje je mrtav. Za to je garancija snaga koja se danas rađa u ovoj sali…“ Ove riječi su popraćene snažnim aplauzom. Tog dana bilo je i dosta Visočana. Spomenut ćemo samo neke: Ahmed Žilić, Senad Bilalović, Mevludin i Hazim Sinanagić, Tarik Limo, Dževdet Kamarić.

plakat osnivacka skupstina sda 1990

Polutajna priprema Osnivačke skupštine u Visokom

Paralelno sa odogađanjima u Sarajevu u Visokom su otpočele pripreme za formiranje SDA. Zbog opće klime u društvu to se radilo u početku polutajno, a kasnije sve intenzivnije i zvaničnije. Već prvih dana juna u Visokom je formirana grupa u kojoj su bili: Mersed Šahinović, Mevludin Sinanagić, Seid Bukurević, Rašid Kalota, rah. Muhamed Alešević, Nijaz Šabanović, Zijad Husić, Asim Karačić, Suad Džafić, rah. Zijad Čelebić, Tarik Limo, rah. Abdulah Hodžić. Ova grupa intenzivno se sastajala posebno petkom poslije džume i vršila pripreme za osnivanje SDA u Visokom. Ahmed Žilić bio je aktivan u Sarajevu i uglavnom veza te grupe sa Centralom SDA. Sa rukovodstvom SDA direktno su kontaktirali stariji, budući članovi, kao što je prvi predsjednik rah. Mehmed Alibegović, jer su se lično poznavali iz pokreta Mladi muslimani. Paralelno sa aktivnostima te grupe i pojedinaca u Visokom je nešto na formiranju SDA pokušao da uradi Hasan Čengić. U svojoj aktivnosti nije uspio skoro nikoga animirati, jer je „udario“ na pogrešne osobe. Čak je bio i izbacivan iz pojedinih avlija. Ti „kapitalci“ koji su ga odbili postali su, a neki su i danas uzdanica SDA. Već spomenuta grupa je bila jedina organizovana na području Visokog. U vangradskim mjesnim zajednicama i pored velikog interesovanja nije bilo organizovanog djelovanja. Spomenuta grupa, kao i pojedinci koji su samostalno davali podršku formiranju SDA Visoko okupili su se u zgradi današnje Gimnazije u tadašnjem RU „Rešad Saletović“, čiji je direktor bio Senad Hodović, koji je i sam bio član inicijativnog odbora. Pored već pobrojanih osoba članovi inicijativnog odbora bili su još Bedrija Šahinović i Ašida Žilić. Na tom sastanku je donešena odluka da se Osnivačka skupština održi 06. augusta 1990. u Visokom i da se na skupštini predloži rukovodstvo SDA Visoko u sastavu: Mehmed Alibegović predsjednik, Esad Durajlić potpredsjednik, Mersed Šahinović sekretar, Rašid Kalota blagajnik i članovi Ahmed Žilić, prof. Ibrahim Krzović, dr. Enver Bektaš, Mevludin Sinanagić, Mirsad Mahmutović, Vejsil Džafić, Nijaz Šabanović.

Sjednicom Osnivačke skupštine otpočeo je proces velikih promjena u Visokom. Visočani su dali dosta doprinosa razvoju SDA u BiH. Mnogi su obilazili predizborne skupove širom BiH, a neki kao Mevludin Sinanagić, Mesed Šahinović, Fuad Hadžihasanagić i Fahira Fejzić uključili su se kao članovi tima u skoro svakodnevni rad u Sarajevu na formiranju SDA po cijeloj BiH.

OO SDA Visoko u sadašnjem sazivu ovaj značajan datum nije obilježio ni na kakav način, a kako je sve to izgledalo 06.08., prije 24 godine pogledajte u autentičnim videoprilozima iz KSC “Mladost”.

{youtube}IoSOA8btNB8{/youtube}

{youtube}Rao3HYKzDoE{/youtube}

{youtube}GCjcfRaFoQw{/youtube}

{youtube}3SndvMVkric{/youtube}

{youtube}ScYWMULl-NI{/youtube}