Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Visočko “čudo” na rijekama Fojnici i Bosni – Davno pripremljena strategija

goran cakicMisleći da neće biti potrebe za objavljivanjem teksta, poslije razgovora sa ljudima od struke osjetio sam potrebu da svoje stanovište ponudim svima koji će shvatiti  dobronamjernost u interesu potpunijeg informisanja javnosti. Odavno mi je poznata suština stvaranja elektroenergetskih kompleksa na rijeci Bosni i Fojnici, pa je potrebno navesti i neke druge činjenice koje nosi projekt sa sobom.

Visoko ima prvi drugi i ovaj treći projekt o kojem se samo u kuloarima priča. Dva jezera u Kondžilu daju višestruk rezultat, struju i vodu za područja koja imaju stalnu oskudicu vode, jer Buci ne mogu dobaciti prema željama. Bosna i Fojnica su definitivno zagađene rijeke i nisu više za korištenje kao sanitarne vode, a uskoro neće biti ni za poljoprivredne vode. Zaustavljene vode donose više zla nego koristi, pad temparature okoline, buđ u zraku, baruštine, komarce, mnoge nove ptičije vrste, taloženje teških metala i otrova koji su pratilac razvoja, povećanje apsolutne vlage. Kad će nam biti jednom jasno da je priroda stavljala jezera tamo gdje je trebalo. Potrebno je dosta saznanja o promjenama klimatskih uslova da bi se donosila odluka o kakvoći interesa, pare ili zdravlje. Fojnica ima donekle smisla, posebno kad se zna da postoji projekt jezera i na njoj. Kakav problem postoji na Fojnici lako je dokučiti. Struja nam treba, a uz to ima i mnogo stvari koje su od društvenog interesa. Hajmo brate kao grad dići kredite pa napraviti mini hidroelektrane i u interesu općinske zajednice prodavat struju distribuciji, pa nek je privatizuje ko hoće. Jedino što možemo prodati na slobodnom tržištu je kojekakav dalekovod.                      

Razdragan što na “Vampinom bulevaru” vidjeh Muju Handžića direktora nove javne cjeline “Visoko Ekoenergija d.d”. On u žurbi, a ja mu dobacih: “Kad će biti prezentacija prjekta “, a on kaza, evo sada i bi mi drago, jer nisam ofulio. Inače i ne pokušavam otići na prezentacije tipa, puno hvali, a da na kraju ne bude ništa od toga. Visoko je nekad krasilo nepovjerenje prema svemu što nije bilo dovoljno vidljivo iz svakog kuta kao i ideja koja se pokušava provuči pod krinkom nedovoljne vidljivosti, na mala vrata. Samo otvaranje prezentacije nije obečavalo nešto spektakularno zbog pritajenih političkih konotacija koje se nisu smjele dogoditi, nikako, kao i podozrenja prema nećemu što virka  iza svega.

Bi mi drago jer odavno pratim, Bičakčićevu, a onda  Hećinu ideju, kako god je zvali, kao i angažovanje, dr. prof. Smajevića iz nekog meni nedokućivog razloga.  

Mi smo ti Visočani na svoju ruku, jer nismo radi slušati svojeg sugrađanina makar govorio istinu, a da u sebi ili nekada na sav glas ne odvrnemo onu našu, ma štela ba, kome oni to pričaju. Pa, suštinski bi se i posumnjati moglo zbog previše improvizacija na bitnim stvarima kojih se projektant nije doticao iako su bile previše poznate, pa je prezentacija izgledala kao odličan prikaz dobro urađenog  projektnog zadatka bez, baš, male skromnosti.

Sve što smo čuli od projektanta je ostalo u nizu neubjedljivih objašnjenja: “Bit će para, ako Bog da što nije nikakav ubjedljiv dokaz da male centrale mogu donijeti  veliku korist Visokom. Prof. Šabanović je izuzetno pošteno nastupio kad je priznao da je pozvan da progovori koju kao podršku projektu, a sam zna da nije tako.

Iznenadih se kad vidjeh poznanike, Hidu i Nađu, onu što je prva klepila po ušima  piramidiotiju u kojoj je kao i ja radila u početku, pa svojom strukom, na vrijeme, shvatila da nešto u svemu nije u redu, rekavši, ćao ja vjerujem sama sebi.

Nađa ti je bila aktivni učesnik izgradnje, gotovo, svih do sada  poznatih mini centrala, tako mislim, a ako griješim neka mi oprosti, pa se pozdravih i pomislih da će biti nešto od svega ovoga, jer imam želju da konačno Visoko dobije nešto veliko od kojeg će imati koristi kao urbana sredina. Sve ono što je Visoko imalo, veliko, sa daleko većom investicionom podrškom, rat uništi i oni Visočani kojim bi bilo mahal reći da su uništili Visoko prema zadatku dobivenom od nekoga. Nikog od tih “vizionara” ne  vidjeh tu noć u dupke punoj Velikoj sali Općine Visoko. Impresionirao me posebno stav  mladih, koji su shvatili, doduše pod posebnom pripremom, da nešto koći neostvarene želje već odavno, školuju se, mnogi su i diplomirali, dosta znaju  pa im pitanja zrače svježinom koja ne ostavlja ravnodušnim. Znalački su postavili pitanja na koja im niko nije htio ili nije umio dati odgovor.

Gradsko područje sa visinom brana od 6-8 metara nema smisla spominjati jer se približna visina obala nalazi samo na desnoj strani korita Bosne dok je lijeva strana ekspanzioni prostor koji ni u kom slučaju ne garantuje jeftinu izgradnju energetskog sistema. Podaci koji su spomenuti o visini vodostaja ne predstavljaju stogodišnji nivo. Vodostaj koji je prikazan je vodostaj od 4,30 metara koji se mogao izmjeriti do skora pod Betonskim mostom i nije ništa drugo nego posljedica intenzivnih padavina u jesen i proljetnog  topljenja snijega svake godine. Svaki izvanredni vodostaj nije period 100 godina. Mjesečno, godišnji vodostaj iznosi  4m i 30 cm  2-3 puta godišnje, jesen- zima, proljeće kad korito počinje propuštati vodu na izlivnim mjestima ispod mosta u Čekrekčijama kod limarije kad se zaustavlja vodotok Fojnice i raste do neslućene visine i do 6metara koja je nekada bila veća od mosta Čabaravdića, mosta na Fojnici i kad je brana od 1.5 mera ispod  mosta KTK  dizala nivo jezera do Mirića benta. Da li je iko shvatio da Fojnica kao bujičarka nosi velike količine šljunka i da bi količina šljunka za 10 godina napunila sadašnje korito šljunkom i na taj način povećala prelivni nivo do  8 metara koji je 1942.g gotovo uništio Tabačku džamiju dovodeći je do potpunog nestajanja. U Sarajevu je nabujala Miljacka novembra 1791. odnijela skoro sve mostove, probila nasipe, te srušila  sve što je bilo uz obalu. Kakva je onda bila poplava u Visokom niz tok Bosne od zaustavljanja rijeke Fojnice. Je li to bio potop nezabilježen do danas? Podaci se mogu naći u arhivu grada Sarajeva.

Šta se desilo u Visokom nema zabilješki, ali se može pretpostaviti da je poplava učinila ogromne štete. Ko želi izmjeriti mogući vodostaj za to ima jedan jeftin metod. Poslati djecu da mjere visinu kesa na drveću. Primjer nivoa vode rijeke Bosne niže Tople vode u rejonu željeznog mosta je izmjeren do 8. metru.

Gospodo da li je ovo transparentno iznesena istina i je li friziran podatak?

Da se mi vratimo u Visoko. Drugo izljevno mjesto se javlja u Lukama kod pok. Čingel Vinkove kuće, treća u Lukama, četvrto kod gradskog kolektora, peto ispred Dubočca, odnosno kod Autosalona, šesto na Brodu, odnosno ispred samih Arnautovića. Krak koji ide od kolektora prema Naselju Luke je plavni val plavio svu dolinu Luka do tarase na kojoj se nalazi Dom zdravlja. Meandri Bosne su plitkog tipa i predstavljaju terasu ne višu od 8 metara na pojedinim mjestima.

Ogroman zadatak je na Općini jer sve treba proći preko njenih struktura, a ostalo onda slijedi po mehanizmu  podjele.

Nikako da se dotaknem rijeke Fojnice i njenih poplava  koje su brojnije tokom godine nego rijeke Bosne.

Bilo je godina kad su snjegovi više puta zasipali Vranicu planinu, pa i sam grad Fojnicu, posebno ljeti. Na primjer, zna se da je snijeg padao više puta i tokom ljeta, kao što je bio slučaj u Fojnici 13. augusta 1716. godine, što je zabilježeno u franjevačkom samostanu grada. 15. augusta 1968. Vranica planina je u 12 sati bila pokrivena povisokim snijegom koji se izgubio sa prvim suncem. Bili smo tada na Vranici na nekom vojevanju. Kakve su poplave pratile takve snjegove možemo samo zamisliti. Ovi podaci su istiniti, ali niko nije rekao da je ovakav vodostaj, vodostaj u 100 godina. Znači ne vjeruj ni 100 godišnjem vodostaju nego onom koji kaže, desilo se, vodi ne vjeruj.

Načelnik Općine Visoko  1924.g. bio je geometar Danilo Nikolić. Propustio je da Visokom napravi  branu na rijeci Fojnici, pribavi struju Visokom gotovo đaba. Sve je bilo potpisano sa Simensom koji je trebalo da izgradi branu na Bukovima gdje se planira izgraditi nova brana, da instaliraju opremu i da u  Visokom načini distributivnu mrežu. Nije uspio iz jednog banalnog razloga, nije postigao dogovor sa mlinarom Džafićem pa Visoko dobi struju iz rudnika uglja Breza 1928.g .

Nadajmo se da će velike stvari jednom ponovo doći do Visokog nekim drugim putem. Sve to mnogo košta i bilo bi dobro da visočki povratak među velike startaodmah poslije izbora ma koje izborne godine. Neko će i to doživjeti.

Pametan momak postavi pitanje da li će biti ekoloških posljedica na koje niko ne odgovori. Visokom i glasačkom tijelu treba na jedno takvo pitanje, konačno, odgovoriti. Bit će kako ne, jer će džemreta udarat mnogo kasnije zbog promjene klime, a što se tiče rijeke Bosne i eko sistema i ako joj iko barne vjekovne obale, morat će se suočiti sa uništenjem ekološkog areala Moštra i Dobrinja. Dizanje nivoa Bosne zagadit će vode moštranskog polja otrovima koji danas teku od gotovo samog izvorišta. Područje doline Bosne nije pogodno za stvaranje vještačkih jezera, jer su tuda tekle uvjek plitke vode iza kojih su ostajale debele naslage šljunka u kojem se danas kriju milioni kubika pitke vode.

Ono što smo čuli je samo dobar materijal za izradu projektnog zadatka i ništa više. Nadajmo se zato osvješćenju u pravo vrijeme, a Vitezu ostavimo njegovu branu i sadržaje oko nje. Sigurno je opravdano, ako postavimo pitanje o brani u Vranduku i problemima koje će donijeti bližoj i daljoj okolini, pa ga naglašavam. Ko zna koliko će jezero utjecati na hlađenje prostora do Zenice, a s tim i klimatske promjene? Hoće li to biti ekološki opravdano, jer je priroda ostavljala jezera tamo gdje su joj trebala kao ekspanzione površine.

Pitaju li se, ili hoće li se pitati Visočani, šta ono bi i gdje nestadoše jezera u Kondžilu. Gdje ona nestadoše i njihova prednost koju su dokazali projektanti i najpoznatiji hidrolozi one države govoreći o strateškim rezervama vode višenamjenskog sistema.

Meni se u svakom slučaju “jezerska” ideja dopadala, ali  je od prezentacije smatram nedovoljno zrelom i mogućom idejom.

Htio sam navesti dodatnu problematiku koja bi mogla izazvati nedaće kojih se nisu dotakli ovovjeki projektanti. Kako bi bilo lijepo da se dva kapitalna izvora blagostanja u Visokom riješe u jednom potezu, grijanje iz Ćatića i struja iz mini centrala Kondžila. Za Visoko nije uvjek dobro što izgleda lijepo na prvi pogled te odustajem od oduševljenja koje shvatih poslije kao brzu muziku.

Možda će se nešto i desiti kad se dobiju okolišne i hrpa drugih dozvola od kojih je najvažnija Visoko- Kiseljak oko izgradnje elektroenergetskog kompleksa, jer će tada krenuti ono zbog čega se i krenulo u navedene aktivnosti. Za sada imamo dva doktora nauka iz  Visokog. Možda im uspije zauzdati sve nesporazume u kanjon Fojnice sa pravom prvenstva u Kondžilu ako dobiju na vrijeme sve projekte koji su se uradili u različita vremena za različite potrebe.

Ukoliko se napravi zamišljeno napravit ćemo veliku koncentraciju teških metala i doioksina u šljunku doline Bosne i Fojnice, podosta baruština, memljivog mirisa baruštine, hladnijeg zraka, bezbroj vrsta komaraca i svih otrova današnjice koji će lijegat na dno zbog usporenog toka, nestat će dosta ptica i ptičica ali ćemo dobiti i novih koje će ostajati u našoj blizini. Gospodo, rijeke su nam gotovo “umrle” od zagađenja, a bočne pritoke nestale zbog kaptaža izvora pritoka. Niko više neće moći vodu koristiti za zaljevanje iz vodotoka zbog zagađenja. A ako ne uradimo ništa predviđeno voda će nam se i dalje trovati, a Bosna i Fojnica sporije umirati, poplave kao prirodni fenomeni čišćenja će nastaviti očuvanje okoliša i životne sredine koja će se svakako smanjivati.

Ja sam za drugu varijantu jer će konačno opstanak duže trajati.

Hajdemo brate kao grad dići kredite pa napraviti  mini hidroelektrane u Kondžilu i u interesu općinske zajednice prodavat struju distribuciji, pa nek je privatizuje ko hoće. Jedino što možemo prodati na slobodnom tržištu je kojekakav dalekovod, a kupiti moramo obalne jaruge koje su višak vodnog maksimuma  obale.

Ne želim da se bilo ko ljuti zato što obavještavam javnost da ovakve centrale nisu za teritorij koji gravitira centru.