Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Umjesto toplijih stanova, mi bacamo milione u rijeku Bosnu…

TE KakanjStrah od zavrtanja ruskih plinskih ventila! Građani BiH plaćaju najskuplji plin u Evropi! BiH i region mogu ostati bez plina! Sve su ovo naslovi koji nam stvaraju osjećaj panike. U posljednje vrijeme strah raste zbog trenutnih odnosa Ukrajine i Rusije, a ranije su ovi strahovi bili uglavnom zbog silnih dugovanja. Da ovako ne mora biti govori upravo ideja o korištenju toplotne energije iz Termoelektrane Kakanj.

Iako se ovaj prijedlog povlači gotovo 30 godina, tek je nedavno Federalno ministarstvo okoliša i turizma iniciralo iskorištavanje toplinske energije iz postrojenja TE Kakanj kojom bi se obezbijedila toplota za područja od Kaknja do Sarajeva. U ovoj inicijativi naveli su veliki broj razloga zbog kojih bi bilo više nego dobro realizirati ovaj projekat.

“Visoka cijena plina navela je veliki broj domaćinstava da pređu na kućna ložišta i pri tome koriste ugalj najniže tržišne cijene, a sve to za posljedicu ima visoke koncentracije sumpornih, azotnih oksida, ugljen monoksida, čestica itd. Raspoloživi toplotni kapacitet TE Kakanj iznosi 450 MW/h toplotne enrgije. Trenutno se ova toplota “baca” u rijeku Bosnu. Zbog neiskorištavanja ove toplotne energije godišnje se izgubi 42 miliona maraka. I ono što je građanima trenutno možda najbitniji razlog zbog kojeg bi se ovaj projekt trebao realizirati je što bi cijena toplote iz TE Kakanj bila daleko povoljnija od od one koju trenutno plaćaju”, navedeno je u inicijativi Federalnog ministarstva okolišta. 

Dugogodišnji injžinjer TE Kakanj i zagovarač ove ideje prof. dr Izet Smajević slikovito nam objašnjava zašto je ovo važan korak za našu zemlju.

“U kondenzacionim TE, kakve su sve TE u BiH  – pa i TE Kakanj, je prosječan stepen iskorištenja bloka tek oko 33 posto ili čak manje. To, pojednostavljeno, znači da od tri lopate uglja koji se iz rudnika unese u TE – dvije se bace, a samo se jedna trasformira u električnu energiju. Ako se te elektrane prevedu u kogeneracijske – a to je tehnološki moguće, u termoelektranama bi se od tri unesene lopate uglja iskoristile najmanje dvije – odnosno ukupan stepen iskorištenja energije iz goriva bi se udvostručio.

Tako proizvedena električna energija je jeftinija, a toplota za grijanje pogotovu – naračito u usporedbi sa energijom za grijanje dobijenom iz gasa, kakav je slučaj danas u  Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH. To je dakle benefit i za Elektroprivredu i za rudnike i za građane i za budžet.”

U isto vrijeme bi, kaže Smajević, prestala potreba za radom niza malih lokalnih ložišta, koja dominantno opterećuju okolinu onečišćujućim materijama, te bi vazduh u naseljenim mjestima bio čistiji i uslovi života zdraviji. Također, prestali bismo bacati naš resurs, dok istovremeno dajemo stotine miliona dolara godišnje za uvoz gasa iz Rusije – i time dodatno pogoršavamo ionako katastrofalno loš uvozno-izvozni bilans, dodao je on.

Ministarstvo energije rudarstva i industrije FBiH će podržati ovu inicijativu, potvrđuje minister Erdal Trhulj.

“O ovoj investiociji se priča zadnjih 30 godina, ogromna količina toplotna energija se u TE oslobađa, to bi uticalo na smanjenje zagađenosti i zaštitu okoliša, a procjene govore da bi ta energija bila dovoljna da se veliki dio Sarajeva grije, a ne da se gubi. To bi povećalo i koeficijent učinkovitosti TE Kakanj. To je situacija u kojoj bi svi bili dobitnici.”

“Izgradnjom koridora Vc otvorila na dijelu između Sarajeva i Kaknja otvorio se slobodan prostor koji je sada u vlasništvu Federacije i koji bi mogao ili državnom ili privatnom sektoru da bude parner davanja tog zemljišta na korištenje za izgradnju jednog takvog toplovoda”, ističe Trhulj.

Na pitanje ko bi finansirao jedan ovakav projekt i je li on skup prof. Smajević ističe da nijedan projekt nije skup, ako je isplativ!

“Je li se skupo grijati na prirodni gas iz Rusije – a u TE Kakanj bacati dnevno iskoristivu energiju ekvivalentnu masi od 3000 t domaćeg uglja – ako elektrana radi u punom pogonu. Pitanje je dakle: je li pametno – je li skupo iskoristiti tu našu energiju iz TE Kakanj?, uz sve druge benefite koje sam pomenuo. Neka to provjeri Studija za Sarajevo, za Zenicu je urađena – i pokazala je da je to ispaltivo! A Zenica se grije na zenički ugalj! Možemo zamisliti rezultat Studije za Sarajevo, koje se grije na skupi gas iz Rusije. A gdje su još faktor rizika, i socijalni faktor!”

Prema njegovim riječima, EP BiH se izjasnila da je spremna finansirati kompletan projekt za grijanje Zenice iz TE Kakanj. Može se očekivati da vrijedi isto i za Sarajevo. Osim toga ovo je kaže Smajević javni interes, i treba biti predmet interesovanja vlada – počevši od kantonalnog i federalnog, pa do državnog nivoa. 

Ekologinja Džemila Agić smatra da je više nego hitno rješavati problem zagađenosti u ovom dijelu BiH. A to bi se moglo postići upravo razvojem i realizacijom ovakvih ideja.

“Kada posmatramo oklinu Kaknja Zenice i Sarajeva za rješavanje problema zagađenosti najidealnije je korištenje upravo toplotne energije napravljene u TE. Kada već imamo mogućnosti trebamo gledati da to iskoristimo.”

S obzrim na to da su kod nas granice prisustva plinova koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva u zimskom periodu uveliko premašene, ove ideje su više nego dobro došle, kaže Agić te dodaje da je krajnje vrijeme da počnemo preventivno razmišljati, jer u suprotnom ko zna hoćemo li i kako preživjeti ako trend zagađenja bude rastao i u godinama koje slijede.

Radiosarajevo.ba/Visoko.co.ba

Posted in BiH