Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

“U Visokom je prisutna višegodišnja bahatost, moramo postati sredina ekološke svijesti”

elvedin sabanovic jashoTV Vi-net je uredno propratila promociju projekta izgradnje MHE na rijekama Bosni i Fojnici i tako učinila dostupnim dešavanja sa ove prezentacije svakome od nas kome je istovremeno dostupna Facebook društvena mreža na kojoj se između ostalog može pogledati ovaj video sadržaj. Svjedoci smo polarizacije uloge nekih medija u Visokom koji po vlastitom ubjeđenju pišu samo u superlativima o istom događaju, pa će se potez TV Vi-net pokazati opravdanim i višestruko korisnim za svakoga od nas ko pregleda cijeli materijal koji traje nešto više od jednog i po sata. Svjedoci smo i polarizacije uloge nekih vijećnika Općinskog vijeća koji na neki način, ne znam da li je stvar koincidencije ili ne, upravo čine prevagu u tom vijeću kod donošenja odluka i koji su u jednoj uopćenoj priči “istresli” salve pohvala viđenim na prezentaciji, no pitanja nisu postavljali! S obzirom da sam prisustvovao prezentaciji ovog projekta sljedeći dan su me ljudi odmah pitali ”Profesore, hidrocentrale da ili ne?”, i strašno me to podsjetilo na priču oko preventove spalionice kada se javni diskurs podijelio na one ZA i one koji su bili PROTIV. Neki ljudi koji danas obnašaju vlast u Visokom tada su bili isključivi protivnici i svim metodama su nastojali da u medije dospiju kao ekskluzivni borci za okoliš i interese svojih građana, pa me posebno interesira to što nijednog od njih nisam vidio za govornicom u općinskoj sali, a trebalo bi interesirati i narod.

Projekt zbrinjavanja animalnog otpada je također značio strateški interes Općine Visoko, no druga je priča zašto nikada nije zaživio. Stoga, ovdje nemam posebnu namjeru elaborirati svoj istup u općinskoj sali jer se on može pogledati, međutim imam obavezu komentirati odgovore koje nisam dobio na postavljena pitanja od strane onih kojima su pitanja bila upućena. Izgradnja hidroakumulacije sa branom dovest će do promjene strukture dijela ekosistema rijeke Bosne. Najznačajniji efekti po okoliš u fazi izgradnje manifestovat će se u toku punjenja akumulacije, što će se odražavati na akvatičnu i poluakvatičnu floru i faunu. Punjenjem akumulacije doći će do nepovratnog gubitka terestričnog staništa, uz istovremeno povećanje granične zone između kopnene i vodene sredine, a vodena površina u odnosu na postojeće stanje bit će proširena. Sasvim je moguće da će doći do eventualne razgradnje potopljene vegetacije i zemljišta, ukoliko se ista ne ukloni prije punjenja hidroakumulacije. Ljudi koji su prezentirali ovaj projekt iako ne dolaze isključivo iz oblasti zaštite okoliša ovoga o čemu govorim su svjesni, pa su se čak i u toku same prezentacije podijelili u mišljenju. Jedan je tako govorio da će tokom izgradnje poplavne šume sa johom, vrbom i topolom biti devastirane što i jeste neminovnost, ostaje samo da vidimo kolika je to površina koja će biti potpuno uništena.

Drugi je, vjerovatno iz sebi poznatih razloga ipak govorio kako postojeća vodena površina neće biti proširena i kako će sva voda ostati u granicama korita postojećih rijeka, mada i sam svjestan da je to praktično nemoguće. Ono što želim reći je da su MHE pogoni koji moraju proći procedure procjene uticaja na okoliš i da ću svoj konačan stav, za ili protiv njihove izgradnje donijeti tek pošto izanaliziram ove dokumente onda kada oni budu dostupni javnosti. Ukoliko se desi situacija kakva je to bila sa preventovom spalionicom gdje su ti dokumenti imali niz suštinskih manjkavosti onda već sada mogu reći da je naša zemlja potpisnica Arhuske konvencije i da kod izgradnje ovakvih objekata daje ovlaštenja lokalnoj zajednici da sama procijeni hoće li taj objekat imati negativne posljedice po stanovništvo, a ljudima koji vode projekat da se dozvola Općinskog vijeća ipak ne podrazumijeva i neće imati pravnu pravnu snagu kojom će se dati dozvola za gradnju ovih objekata, te da o ovome možemo nastaviti otvoreni dijalog u sklopu javne rasprave u postupku dobijanja okolinske dozvole koja za cilj ima visok stepen zaštite okoliša. I na kraju, sasvim lično, javno želim reći kako me mnogo obradovao istup studenta geografije Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu kojeg lično ne poznajem, Muamera Muratovića, nadam se da nisam pogriješio ime s obzirom da je bilo malo bučnije u sali, ali to nam treba dati dodatni optimizam kao i veliki broj mladih ljudi koji su pokazali zainteresiranost za svoj okoliš, duboko svjesni da su dobiti koje crpimo iz okolnih ekosistema ograničene i da sa njima valja oprezno postupati.