Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Zašto sam ja protiv izgradnje MHE na rijeci Bosni i rijeci Fojnici

ilhan dervovicProtiv sam zbog toga što bi ovakav projekat bio definitivna smrt za ove rijeke. Nastale bi nepopravljive štete i rijeke bi izgubile sve ono što ih čini rijekama kakve ih poznajemo mi i naši roditelji i roditelji naših roditelja i kakve su tekle od prapovijesti do danas. Današnji izgled naših rijeka, ne samo Bosne i Fojnice, govori najviše o nama samima, o generaciji koja je izgubila bitku i dozvolila da nam obale naših nekada prelijepih rijeka postanu deponije smeća. Ko se još sjeća teferiča u Arnautovićima pored rijeke Bosne, dovišta za kišu na obali rijeke Fojnica ispod Zbilja, kupališta na Bucima, Luci…?

Ali sve se to može još uvijek popraviti i rijekama vratiti njihovo izvorno značenje.

Jedan ovakav projekt to sve zatire. Izgradnja brana sa jezerima dugim 2 do 3 km značila bi da se planinske rijeke zatvaraju u najobičniji kanal. Značilo bi to i nestanak plemenitih vrsta riba pastrmke, lipljana i mladice i nestanak ko zna koliko vrsta riječne faune za koju i ne znamo da postoji. Tako usporena rijeka bi izgubila moć samoprečišćavanja i zagađenje bi se višestruko uvećalo. Zato su iluzorne priče o kupalištima i kafeznom uzgoju ribe. Još je gora ideja da se obale betoniraju ili izoluju zemljanim nasipima. Svako ko se imalo bavi ovom problematikom zna da razvijene zemlje koje su napravile slične greške čine velike napore da rijekama vrate njihove prirodne obale. Neregulirana rijeka kao što su Bosna i Fojnica je njihova najveća vrijednost. Plavljenje je prirodna pojava i ona doprinosi poboljšanju kvaliteta zemljišta.

Rijeke Bosna i Fojnica su dio Balkanskih vodenih tokova koji su jedni od najprirodnijih ekosistema u Evropi, a njihova hidromorfologija i biodiverzitet su jedinstveni. Balkanske rijeke zbog toga nose ime Plavo srce Evrope. Preporuke WWF-a i Svjetske komisije za brane je da bi vlasti trebale zabraniti izgradnju velikih i malih hidroelektrana na preostalim nereguliranim rijekama, a nužno povećati kapacitete već postojećih hidroelektrana kako bi se minimalizirala potreba za novim.

Gospodine Smajeviću zar stvarno mislite da je tih 10 miliona vrijednije od naših rijeka?

Podržaću svaki projekt koji istinski znači boljitak za našu zajednicu. Stručnjaci iz EKO ENERGIJE VISOKO treba da se napokon pozabave projektom opskrbe toplote Općine Visoko iz TE Kakanj, projektu o kojem se govorilo u prošlom vijeku. Ili nam ponudite projekt korištenja solarne energije i neka Visoko bude prva općina u kojoj će svaka kuća i štala imati sunčane kolektore. To bi bio najbolji vid elektroenergetske nezavisnosti. Odbacimo ovakve projekte i posvetimo se pravoj zaštiti naših rijeka.

A kako čemo to postići?

Potreban nam je unutrašnji preobrat, svih nas, nakon ćega ćemo ponovo živjeti prirodu. Tada ćemo i shvatiti da naše rijeke nisu kolektori otpadnih voda i deponije smeća, već su dio nas samih.