Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Izgradnje mini hidroelektrana na rijekama Bosna i Fojnica – DA ili NE ?

hidrocentraleUkoliko imate prostora i vremena da malo značajnije pozabavite se i pogledate video klipove iz predizborne kampanje kandidata za načelnika iz 2012.godine, jasno možete uočiti da sve što se danas dešava u Visokom ima veze sa onim o čemu je pričao u svojim obraćanjima javnosti kandidat SBiH Vahid Hećo. Pa čak i famozna “reforma javnog sektora” ima veze sa onim što je isti čovjek pričao 2000-e godine u vrijeme dok je bio u koaliciji sa SDP-om, a što se ticalo tadašnjeg “Holdinga” po uzoru na onaj zagrebački o čemu smo već ranije pisali i čak objavili dokument iz tog vremena. Trenutno najaktuelnija politička dešavanja u Visokom, koja paralelno prate sporu realizaciju reforme javnog sektora, jesu ona iz domena izgradnje mini hidrocentrala na rijekama Bosni i Fojnici. Projekt najavljen, kao energetski projekt svih projekata, prezentiran je Visočanima jučer. Novo preduzeće JP “Visoko Ekoenergija” stoji iza cijele priče, a biranim i opreznim riječima pojašnjene su prednosti, vizija i opravdanost cjelokupnog projekta. Koliko zapravo uopšte znamo o “MHE” (Mini hidroelektranama)? O svemu tome znamo onoliko koliko smo znali i o Preventovoj spalionici na početku. Iz usta predlagača sve izgleda i djeluje kao savršena dugoročna priča sa kojom se u startu i slažemo, međutim nije zgoreg da malo analiziramo kako je to bilo u nekim drugim općinama u BiH i na nekim drugim rijekama izvan BiH. Odnosno, da vidimo kako su na takvu ideju investitora i predlagača reagovali lokalni stanovnici.

Fojnica – Prošle godine u mjesecu julu nakon skoro godinu dana danonoćnih dežura Fojničana u kanjonu rijeke Gvožđanke (Željeznice) na lokalitetu Gotuše, a sve u cilju očuvanja tog prirodnog bisera od kojekakvih investitora sumnjivog morala i još sumnjivijeg kapitala, konačno su dočekali dan kada je i posljednji razlog za ove dežure uklonjen – bager Famus gradnje je napokon napustio tzv. gradilište MHE Luke. 

Mostar – U Mostaru su građani ranijih godina prikupljali potpise protiv izgradnje hidrocentrala na rijeci Neretvi. Akciju “Bitka za Neretvu” već duže vrijeme vodila je Udruga za zaštitu okoline Zeleni – Neretva iz Konjica, a pridružile su joj se i brojne nevladine udruge širom Bosne i Hercegovine. Cilj je akcije bio prekinuti aktivnosti na dodjeli koncesije privatnom sektoru za izgradnju hidrocentrala na Neretvi. Iz Udruge Zeleni- Neretva su poručivali kako bi se izgradnjom hidrocentrala u gornjem toku Neretve uništio prostor izuzetno visoke prirodne vrijednosti, koji je u razvoju turizma jedan od najvećih potencijala naše zemlje.

Bihać – Prije nekoliko godina u cilju zaštite prirodne ljepote rijeka Une i Sane i ribljeg fonda u njima, Ekološka koalicija unskog sliva (EKUS) podigla je glas protiv gradnje hidrocentrala na rijekama Uni i Sani. Ovu koaliciju činile su 23 nevladine organizacije iz 11 gradova Krajine i svi su oni pobornici zaštite ovih rijeka – pravih bisera prirodne ljepote. Umjesto da se, prema mišljenju svih, sliv rijeke Une proglasi nacionalnim parkom i stavi pod zaštitu države, sve se češće čuju ideje i planovi o izgradnji hidrocentrala na ovim rijekama i tako ih upropastiti i za buduće naraštaje.

Ljubuški – Općinsko vijeće Ljubuškog prošle godine usprotivilo se planu izgradnje šest mini hidrocentrala uz rijeku Trebižat, kako je predviđeno Prijedlogom prostornog plana Zapadno-hercegovačkog kantona. Građani su strahovali od uništavanja ekološkog sustava i vlastitog zdravlja. Kako su isticali problem je bio jer ni stotinu metara nema između kolektora otpadnih voda i obiteljskih kuća. Njihov konačan stav je bio da je to pogubno za općinu Ljubuški i njihov odgovor Kantonu je bio – NE. Mini hidroelektrane su proizvodni objekt. Ako štitimo rijeku, kako ćemo onda staviti proizvodne objekte koji su zagađivači, koji mijenjaju razinu vode, protok, mijenjaju biljni i životinjski svijet – kaže Lucija Mikulić, šefica Odjela za urbanizam Općine Ljubuški.

Banja Luka – Banjalučani su još 2005. godine rekli šta misle o projektu hidroelektrane na Vrbasu. Peticiju je potpisalo 20.000 ljudi kojom brane prirodu od brane. Naime, Narodna skupština RS usvojila je tada prijedlog ugovora o koncesiji, kojim se planiralo izgradnja dvije hidroelektrane na Vrbasu, snage 37,2 i 48,5 megavata. Koncesija se odnosila na period od pet godina za projektovanje i gradnju i 25 godina eksploatacije. Prema ekolozima, formiranjem vještačkih akumulacija povećala bi se vlažnost u Banjaluci, što bi izazvalo česte magle i potpuno poremetilo mentalno i fizičko zdravlje građana. Opšti stav je bio da se radi o zavjeri političara i velikih kompanija koje žele da ovladaju divljinom. 

Foča – Vlada Republike Srpske potpisala je sa njemačkim energetskim  koncernom ER VE E ugovor o strateškom partnerstvu za gradnju četiri hidrocentrale na rijeci Drini u okolici Foče. Ugovor je bio vrijedan 460 miliona eura, a u novoosnovanom preduzeću Republika Srpska imat će 40, dok njemačka multinacionalna korporacija dobija 60 posto vlasništva. Mještani i vlasti Foče protivili su se ovakvim rješenjima bez njihovog učešća. Najavljivali su da bi o ovom pitanju mogli održati i lokalni referendum. Kompanija koja je trebala biti investitor u Evropskoj uniji je poznata i kao jedna od vodećih energetskih korporacija po emisiji ugljen-dioksida

Hidrocentrala na rijeci Ljuta – 06.06.2013.godine bile su najavljene i održane demonstracije ispred ambasade Slovenije u Sarajevu. Razlog? Izdavanje okolišne dozvole jednoj slovenačkoj firmi za gradnju tri hidrocentrale na rijeci Ljuta. Rijeka Ljuta izvire na Treskavici, a protiče izmedju Treskavice i Visočice i ulijeva se u Rakitnicu. Stav demonstranata je bio da priča o “novim radnim mjestima” ne stoji jer će maksimalno biti zaposleno 20-ak ljudi. Interesantno je da u Sloveniji odavno već nema gradnje ovako velikih hidrocentrala, a pogotovo ne u nacionalnim parkovima. Ljudi žive od turizma. Takođe, indikativno je da nisu uvažena mišljenja struke kod izdavanja okolišne dozvole, a po svoj prilici narušena je i legalnost cijelog postupka o čemu će svoje mišljenje dati i sud.

Karlovac, Hrvatska – Karlovačko ekološko društvo Eko Pan podnijelo je više tužbi i žalbi u vezi s planiranom gradnjom dviju malih hidroelektrana (MHE) u Brodarcima i Bariloviću. Iz ovog društva ističu da kod nas vlada uvriježeno stajalište da male hidroelektrane ne štete okolišu pa investitori mogu dobiti dokumente po kojima njihov zahvat u prirodu ne bi bio štetan, ali u tim parcijalnim ocjenama ne sagledava se kumulativni utjecaj malih hidroelektrana. To bi krašku rijeku Koranu kanjonskog tipa ujezerilo, dakle – ona bi se pretvorila u stajaćicu. Prema njihovom mišljenju danas više nikome nije upitno da je ta gradnja samo naštetila, bez otvaranja radnih mjesta i turističkog razvoja, kako su tvrdili zagovornici gradnje.

Rijeka Mura Slovenija – Slovenska vlada prije osam godina dala je kompaniji Dravske elektrarne koncesiju za gradnju šest hidrocentrala na Muri, o čemu je obavijestila Austriju, Mađarsku i Hrvatsku budući da su uslijedile kritike ekologa iz Slovenije i susjednih država. Planiranjem gradnje tolikog broja hidrocentrala na relativno malom toku Mure kroz Sloveniju nisu bile zadovoljne ni lokalne vlasti koje su upozoravale na sve veću degradaciju nekada ‘smaragdne rijeke’ kojom su dominirali stari mlinovi i očuvani okoliš. Ekolozi su upozoravali da Slovenija o tom potezu razmišlja unatoč rezervama energetičara o rentabilnosti projekta, te uprkos tome što npr. u susjednoj Austriji umjesto o gradnji novih hidrocentrala na preiskorištenoj Muri planiraju obnovu prirodnog okoliša uz rijeku. Prema izračunima tvrtke Dravske elektrarne, gradnja osam hidrocentrala na Muri stajala bi 278 milijuna eura, njihova ukupna snaga bila bi 177 megavata, a proizvodile bi 746 gigavatsati električne energije godišnje.

Centar za razvoj i podršku (CRP)

Primjera je još mnogo, međutim nećemo ih sve navoditi. Prije četiri dana obilježen je Svjetski dan voda. Tim povodom EFEKT koalicija upozorila je na sve veću opasnost gradnje akumulacijskih hidrocentrala koje direktno uništavaju vodne ekosisteme Bosne i Hercegovine. Vode u BiH nose veoma bogatu biološku raznolikost, a trećina svih poznatih vrsta kičmenjaka zavisi o slatkovodnim ekosistemima. Hidrocentrale ih ugrožavaju i na kraju potpuno, nepovratno uništavaju, saopćeno je iz Centra za razvoj i podršku (CRP).

Iako rijeke Bosne i Hercegovine imaju veliki energetski potencijal, ekološkog kapaciteta za gradnju novih hidrocentrala nema, jer su u velikoj mjeri već nepovratno uništeni. Akumulacijske hidrocentrale mijenjaju prirodne riječne tokove u vještačke ekosisteme s potpuno drugačijim životnim uslovima u kojima postojeći organizmi ne mogu opstati. Dolazi do trajnog gubitka plodnog tla, degradacije gornjeg toka rijeka, nestanka vodnih bioraznolikosti, te opadanja kvaliteta vode stvaranjem “efekta bare”. Uslijed truljenja potopljenje vegetacije, akumulacije postaju izvori CO2 i metana, te stvaraju efekt staklenika, veće prisustvo magle i vlage, a u isto vrijeme potapaju izvore čiste, pitke vode. Nestajanje i uništavanje vodnih ekosistema gradnjom hidrocentrala nema nikakvo opravdanje, čak ni ekonomsko, navodi se u saopćenju.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da finansijska analiza gradnje centrala obuhvata samo tehničke detalje i profit od proizvodnje električne energije, zanemarujući pritom vanjske troškove, kao što su iseljavanje stanovništva i troškove nastale uništavanjem ekosistema na području akumulacije. Hidroenergija jeste obnovljiva, ali nije održiva ili zelena energija. Održiva energija je energetski efikasan način proizvodnje i korištenja energije koji ima što manje štetnog uticaja na okoliš. Akumulacijske hidrocentrale to ne ispunjavaju, navodi se u saopćenju.

Zbog toga EFEKT koalicija zahtijeva da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, kroz novu strategiju energetskog sektora Federacije BiH, poduzme sve neophodne mjere i spriječi povećavanje proizvodnje električne energije dobijene iz akumulacijskih hidrocentrala, stoji u saopćenju. EFEKT koaliciju su formirali Centar za razvoj i podršku Tuzla, Energis Sarajevo, Ekoforum Zenica, E grupa Zenica, UFFL Lukavac i Zelena akcija Zagreb, u okviru projekta EFEKTivna akcija koju finansira Evropska unija kroz IPA program – Podrška civilnom društvu 2012.

{youtube}DBtyL6oRMZI{/youtube}