Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Srednjovjekovni grad Visoki, neistraženo srce države Bosne

srednjovjekovni grad Visoki maketaU knjizi „Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole“ Julijan Jelenić je napisao: „Bošnjak ili Hercegovac kad bi se popeo kojom zgodom na podrtine naših gradova ili garišta starodnevnih samostana ćutio bi neku tajanstvenost koja ga po svemu obuzima, osjećao bi neku melanholiju koja ga osvaja, a na oči mu i preko volje navrle suze. Kad bi razmišljao o propasti svoje slobode i prosvjete, kada bi gledao kako po nekadašnjim dvorovima i stazama danas raste trnje i korov, a po zidinama sovure prave svoja gnijezda…“ Upravo ove rečenice opisuju stanje u kojem se danas nalaze ostaci kraljevskih gradova iz perioda srednjovjekovne države Bosne, pa kraljevski grad Visoki na brdu Visočica ponad današnjeg Visokog.

Visoko i okolina predstavljaju jedno od najvažnijih mjesta u hiljadugodišnjoj državnosti BiH. Pojam Bosna je obuhvatao širi teritorij sa radijusom od najmanje 5 kilometara u koji su ulazili grad Visoki, naselje Podvisoki, Mili, Biskupići i Moštre. U području današnje općine Visoko je postojalo nekoliko historijskih lokacija, stolnih mjesta bosanskih vladara. Dvije vladarske isprave iz vremena 1399−1421. izričito spominju kraljevski dvor u Podvisokom. Kralj Ostoja 5. februara 1399. u jednoj ispravi kaže „tagde pridoše va slavni dvor kraljevstva mi u Podvisoki, plemeniti i mudri muži slavnoga grada Dubrovnika…“ Druga povelja kralja Tvrtka II Dubrovčanima sa istom formulacijom potiče iz 18. augusta 1421. Dok je povelja kralja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću izdata na kraljevskom dvoru u Moštru. Za Moštre se kaže da je mjesto gdje se nalazio vladarski dvor Mili, Moštri i Visoki. Upravo za ovo područje, poriječje rijeke Bosne, vezuje se ime Bosna i potiču korijeni dinastije Kotromanića. Kraj oko Visokog je najstariji politički centar srednjovjekovne Bosne (raniji period XIV stoljeća), što potvrđuju podaci vladarskih isprava (1326−1329. i 1354−1356.). Grad Visoki i predgrađe Podvisoko (1348−1430.) igrali su prvu ulogu u bosanskoj trgovini, koja se u latinskim i italijanskim sačuvanim listinama piše: Sottovisoki, Sovisochi, Podvisochi, Podsochium, Subvisochi.

„Tuj su u Visokome kao i u Podvisokome bosanski kraljevi svoje povelje izdavali, tuj je bosanska vlastela često sabore držala, tuj su i poklisari stranih vlasti stupali sa dragocjenim darovima pred bosanske vladare i vijećnike i njima podastirali želje svojih državnika“. Sudeći po sjaju Visokog (XIV i XV) iz vremena kada je imalo „sjajni dvor kraljevstva“, možemo reći da je grad Visoki na brdu Visočica građen prvih godina bosanske samostalnosti.

Nacionalni spomenik srednjovjekovni grad Visoki (n/v 766,5) prvi put se spominje 1355. u povelji koju je kralj Tvrtko I izdao trgovcima. Kraljevski dvor u Podvisokom bio je jedan od važnijih središta političke aktivnosti u vrijeme kraljeva Ostoje, Tvrtka II i Tomaša.

Prva istraživanja (površinska i bez sondažnih iskopavanja) na lokalitetu izvršio je Đ. Stratimirović 1890-1891. godine. Ćiro Truhelka je nekoliko godina kasnije dao opis ruševina, a ubrzo su se pojavili i drugi historičari koji su bili zainteresirani za značaj i položaj srednjovjekovnog grada Visoki. Izdvaja se rad Đoke Mazalića, akademskog slikara, koji je dao bitan doprinos u daljnjim istraživanjima i izučavanju grada Visoki. Njegov rad je imao karakter površinskog istraživanja, ali je dosta detaljan u opisivanju zatečenih starih zidina i skiciranju osnove srednjevjekovnog grada. Rad je objavljen 1954. u Glasniku Zemaljskog muzeja Sarajevo, Arheologija,  pod nazivom “Visoki, bosanski grad srednjeg vijeka”. Tek 1976. u saradnji Zavičajnog muzeja u Visokom i Zemaljskog muzeja u Sarajevu izvršena su probna manja sondažna iskopavanja koja su dala vrijedne arheološke nalaze.

Prva sistematska arheološka sondažna iskopavanja srednjovjekovnog grada Visoki obavili su sredinom 2007. i 2008. Zemaljski muzej BiH i Zavičajni muzej Visoko. Rezultat istraživanja su otkrivene, do sada nepoznate, zidine kraljevskog grada i brojni vrijedni arheološki nalazi.

U lapidariju Zavičajnog muzeja Visoko danas se mogu pogledati kamena vrata s tvrđave srednjovjekovnog grada Visoki. Kamena vrata su izgrađena od pješčara. U polju portala prisutan je dekorativni motiv „pasje ruže“. Na dijelovima dovratnika nalaze se crteži grupe bosanskih konjanika na kojima se jasno uočavaju konji u pokretu, oružje, štit i koplje, odjeća, perjanica. Tekst na kamenim vratima napisan je na „bosančici“. Velike dimenzije vrata i visoka umjetnička vrijednost izrade su potvrda značaja grada Visoki u hiljadugodišnjoj tradiciji države Bosne. Kamena vrata su oslikana i na poštanskoj marki.

{joomplucat:1149 limit=20|columns=4}