Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

O Danu državnosti BiH govorio prof. Senad J. Hodović

senad hodovicO značaju 25.novembra Dana državnosti BiH na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Visoko koja je održana danas u Velikoj sali Općine, govorio je profesor Senad J. Hodović.

(Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata. ZAVNOBIH se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je u Mrkonjić Gradu dana 25. novembra 1943. godine završeno je iste noći (sa 25. na 26. novembra).

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo (NOP-a) Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih njenih naroda.

Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju  AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa  dr. Kecmanovićem kao predsjednikom.

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je od 30. juna do 02. jula 1944. u Sanskom Mostu kada je donesena Deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji, citiram:

„U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Oličena u Narodnooslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u garantuje:

Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata kojima je Bosna i Hercegovina  njihova zajednička i nedjeljiva domovina.“                                                                                                                            1/3

Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je u Sarajevu, 26.aprila 1945.godine.To je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.

Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a. Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen i Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

Kao što se vidi mnogostruke su i višestruko značajne odluke ZAVNOBIH-a. Svakako pored

isticanja tekovina državnosti Bosne i Hercegovine, jedna od najvažnijih je svakako duga tradicije antifašističke borbe naših naroda.

U tom kontekstu samo ćemo kratko reći nešto o fašizmu i antifašizmu.

Fašizam kao oblik totalitarnih sistema nastao je početkom 20. stoljeća u Evropi. Prvi fašistički pokreti su se pojavili u Italiji oko Prvog svjetskog rata, spajajući tipična desna politička stajališta.

Fašizam gleda na političko nasilje, rat i imperijalizam kao sredstva za postizanje svojih ideoloških ciljeva.

Vođe kao Benito Mussolini u Italiji i Adolf Hitler u Njemačkoj utjelovljavali su državu i neprikosnovenu moć.  I dok su mnogi mislili da se tako nešto nikada više neće ponoviti, Svjetska javnost je svjedočila na samom kraju XX vijeka stvaranju kulta vođe na Balkanu u našem najbližem okruženju. Posljedice tog procesa po državu Bosnu i Hercegovinu i njene narode su katastrofalni.

Antifašizam kao ideja i  pokret protiv fašizma i nacizma, pojavio se sredinom 30-ih godina XX vijeka u gotovo svim evropskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke.

U raznim zemljama antifašizam je poprimio različite organizacijske oblike. Najranija je bila Antifašistička koalicijska akcija, koju je u izbjeglištvu 1927. organizovala talijanska oporba, dvije socijalističke i Republikanska partija. Potom su antifašističke ideje najjasnije bile izražene na strani legalne španjolske vlade i Narodne fronte u španjolskom građanskom ratu 1936.–1939.

  1. Evropi pojam antifašizam postaje višeznačan, često bitno određen konkretnom političkom situacijom. U zapadnoevropskim demokracijama pa i u svjetskim razmjerama antifašizam postaje ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije  i antisemitizma.                                                                                                                                                                                    

Čak i 70 godina nakon prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a živimo u velikoj neizvjesnosti za budućnost naše zemlje Bosne i Hercegovine.

Istaknuti profesori, intelektualci iz Bosne i Hercegovine, povodom 70 godina od zasjedanja ZAVNOBiH-a, i velike pobjede partizana na Neretvi protiv sila fašističke osovine osvrnuli su se na njegov značaj, ali i uticaj koji danas imaju odluke donesene na ovom zasjedanju održanom sada davne 1943. godine.

“Nažalost, puno toga što je zacrtano kao važno za Bosnu i Hercegovinu na ZAVNOBiH-u, danas

 ne funkcioniše na najbolji mogući način. Danas, 70 godina poslije ZAVNOBiH-a, nalazimo u

 jednoj užasno teškoj situaciji sa prilično neizvjesnom budućnošću”.

To dokazuju svakodnevno nosioci retrogradnih ideja negiranja države, odnosno državnosti

Bosne i Hercegovine, negiranja genocida u Srebrenici i ne samo u Srebrenici, koji je dokazao

Međunarodni sud u Hagu i priznala cjelokupna svjetska javnost, onemogućavanja u XXI vijeku

u Evropi nevinoj djeci da uče na svom maternjem jeziku, prisutna vjerska i nacionalna

diskriminacija itd.

“Sve je prisutnije mišljenje javnosti da se BiH vjerovatno danas nalazi u najtežoj situaciji od agresije 1992. – 1995., koja, nikada nije bila opasnija po opstanak zemlje”.

Ovakva situacija nije uzrokovana samo činjenicom da su neki principi ZAVNOBiH-a, na kojima

je BiH u proteklih 70 godina funkcionisala, odbačeni, nego i zbog situacije da unutar

bosanskohercegovačkih vladajućih struktura postoje destruktivne snage koje iznutra “nagrizaju”

sve što je vrijedno u bh. društvu i čiji je cilj nasilna disolucija naše zemlje.

“Kao objektivni sudionici  možemo zaključiti i da je poslije 1945., posebno 1960-ih, 1970-ih godina, kada je BiH tražila i uspjela dobiti bolji status u jugoslavenskoj federaciji, oslanjanje na odluke ZAVNOBIH-a bilo jako važno”.

Agresija 1992. godine na samostalnu i priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, članicu  Svetske organizacije Ujedinjenih naroda zorno govori da  je važno da se 25. novembar Dan državnosti Bosne i hercegovine i pored svih svakodnevnih nedaća i teške situacije treba obilježavati svećano  –  radno i  obavezno govoriti o njegovom značaju.

Veoma je dobro i za svaku pohvalu je da zakonodavna i izvršna vlast Opštine Visoko posvećuje značajnu pažnju ovom prazniku.

SRETAN NAM  25. NOVEMBAR  DAN  DRŽAVNOSTI NAŠE LIJEPE I PONOSNE BOSNE  I  HERCEGOVINE.