Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Pod vodstvom Huseina Kapetana Gradaščevića: Na današnji dan proglašena je autonomija Bosne u okviru Osmanskog carstva

gradascevic2Na današnji dan, 12. septembra 1831. godine u Sarajevu je formalno progalešena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva. To je jedan od velikih i važnih datuma u povijesti BiH, naročito povijesti njene državnosti – istaknuo je za Agenciju Fena profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik BZK “Preporod” Senadin Lavić.

On naglašava da se taj datum vezuje za slavnu ličnost Huseina-kapetana Gradaščevića, te da će tim povodom u znak sjećanja na ovaj historijski datum “Preporod”, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca i Bošnjački institut danas u Sarajevu organizirati prigodan skup.

– Taj datum ćemo obilježiti u Bošnjačkom institutu, uz podsjećanje na događaj iz 19. stojeća kojim je iskazano da u BiH postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo mi tek 90-ih godina 20. stojeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike BiH kao članice Ujedinjenih nacija – istaknuo je Lavić.

U programu sjećanja na ovaj datum učestvovat će profesor Ahmed Alčić koji je pisao o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću i pokretu za autonomiju Bosne 1831. godine, teoretičar prava i države Omer Ibrahmagić, historičar Ibrahim Pašić te moderator i voditelj programa Senadin Lavić.

Godine 1831. diže se veliki ustanak Bošnjaka za autonomiju Bosne na čijem je čelu bio Husein-kapetan Gradaščević. Te iste godine bosanska vojska, predvođena Gradaščevićem, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava tjerajući ga da skine novu “reformsku” odjeću i obuče tradicionalnu nošnju.

Bosanska vojska zatim s više od 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. godine u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno sultanu da će on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne.

Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među Bošnjake među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent s više od 30.000 vojnika na Sarajevo, pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine. Husein-kapetan Gradaščević se tada povlači u Austriju.

Pokret za autonomiju, odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine, dok prije toga 1836. godine nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak kojeg krvavo guše vojne trupe iz Anatolije.

Ovim povodom je u organizaciji BZK “Preporod”, VKBI-a i Bošnjačkog instituta danas održano predavanje, sat sjećanja, na Proglašenje bosanske autonomije i Husein-kapetana Gradaščevića. 

U programu sjećanja učestvovali su profesori doktori Ahmed Aličić koji je pisao o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću i pokretu za autonomiju Bosne 1831. godine, teoretičar prava i države Omer Ibrahimagić, historičar Ibrahim Pašić, a moderator i voditelj programa bio je Senadin Lavić. 

U uvodnom izlaganju Lavić je kazao  da je jako bitna povijesna konstelacija i događanje, osim razvijene svijesti o autonomnosti jeste i pitanje šest bosanskih nahija s desne strane Drine, koje je u to vrijeme, Porta odlučila da ustupi Milošu Obrenoviću. 

To je izazvalo veliko nezadovoljstvo među Bošnjacima te nisu pristali da ispune carski ferman. 

– Predavanje bosanske zemlje s desne strane Drine bez volje Bošnjaka bio je za njih povod da se dignu u odbranu svoje teritorije čime su iskazali svijest da se više ne mogu oslanjati na sultana i da sami moraju preuzeti brigu o sebi i svojoj zemlji – kazao je Lavić. 

Bošnjaci su 12. septembra 1813.godine proglasili bosansku autonomiju u sklopu Osmanskog carstva. 

Aličić je istakao da je Bosna u to vrijeme vojno bila najjača, najorganiziranija i kompaktna, a da su Bošnjaci bili izuzetno pametni, organizirani i apsolutno državotvorni. Gradsko stanovništvo je bilo na nivou građanske klase i nisu bili ovisni o sultanu. 

– To je veliki, epohalan događaj kada se nakon 400 godina Bošnjaci prepoznaju kao etnički Bošnjaci i da je Bosna njihova domovina, prepoznali su da su oni baštinici i čuvari te domovine, što se pokazalo iniciranjem toga pokreta – kazao je Ibrahimagić. 

Naglasio je da taj pokret nije bio uperen ni protiv osmanskog carstva, niti sultana lično, a niti njegove uloge halife muslimana, nego je to bio nacionalni bosanski,općebošnjački pokret, jer su u njemu učestvovali i kršćani i muslimani. 

Također je i Pašić kazao da je to vrlo važan datum i dan u bosanskoj povijesti, kako za Bošnjake tako i za bosanske kršćane, jer je to bio pokret u kojem učestvuju i kršćani, katolici, pravoslavci i muslimani. 

– U našoj historiografiji taj datum se tendenciozno prešućuje i ne prihvata se. Ovaj datum je dužan obilježavati i Institut za historiju. Oni koji negiraju taj datum, na taj način stoje na strani onih koji negiraju BiH i najveće vrijednosti iz njene povijesti – naglasio je Pašić. 

Husein-kapetan Gradaščević je rođen 1802.godine u Gradačcu, a umro je 17.augusta 1834. u Istanbulu. Bio je ponosni i odgovorni bošnjački sin koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu. U bošnjačkoj memoriji poznat je pod imenom Zmaj od Bosne. 
Historija bilježi da je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821.godine, i tada se mladi Husein Gradaščević našao na čelu gradačačke kapetanije. 

Tada je pored ostalog, lansirana i parola da je „Bosna njihov vatan (domovina) i da sultan može dati Stambol, a ne Bosnu“ 

Antologijski dijalog protiv okupatora:

Digao si se protiv carskog dvora Husein-kapetane!?.

Jesam beglerbeze, jer ste zulum cinili po Bosni! – odgovara Husein-kapetan.

A i fes ti smeta, sta imas protiv fesa na glavi slavnog turskog vojnika, Huseine-kapetane?

Nemam nista, ako je na njegovoj glavi, ali ako ga u Bosni na silu stavljate na nasu bosnjacku, imam, beglerbeze!

Sta bosnjacku, i u Bosni ! Nema vise Bosne, a nece biti ni Bosnjaka, Huseine, gines za drzavu koja nikad nije ni postajala, niti ce.

Ima Bosne beglerbeze i Bosnjaka u njoj, bili su prije Vas i ako Bog da, bice i poslije Vas. 


Posted in BiH