Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Sinergetski efekti kosagorijevanja uglja i otpadne drvne biomase u energetskom bloku 110 MW TE Kakanj

izetsmajevicIz termoelektrana u BiH, a sve su na ugalj, se godišnje emitira uzrak ca. 10 miliona tona ugljendioksida (CO2). Zbog niske energetske efikasnosti (zastarjela tehnologija i rad gotovo isključivo u kondenzacionom režimu) je specifična emieija (kg CO2/kWh)  ovog stakleničkog gasa, dominantno  odgovornog za nepoželjne klimatske promjene u svijetu, veoma visoka – više nego dvostruko nadmašuje ciljnu vrijednost od 500 g CO2/kWh, postavljenu za TE na ugalj u Evropi danas. Ovakav rad naših termoelektrana u budućnosti može rezultirati sankcijama – a svjedoci smo da se o tome već govori. Dovodi se u pitanje izgradnja novih TE na ugalj u Evropi općenito, a instrument za to su uslovi (u odnosu na izabranu tehnologiju) finansijskih instituta, koji odobravaju (ili ne) podršku pri investiranju.

Biomasa (otpadna!) kao gorivo je CO2 neutralna: tokom rasta apsorbira iz okoline istu količinu CO2 koju pri sagorijevanju emitira u okolinu. Ako se ostavi u prirodi – truhne, pri čemu i tom prilikom u okolinu emitira stakleničke gasove (doprinos metana stakleničkom efektu je 24 puta veći od doprinosa CO2!), a osim toga je energetski neiskorištena. Ideja je da se:

– zaštiti okolina od gomillanja otpada

– zaštiti svijet od klimatskih promjena

– sačuvaju rezerve uglja za buduće generacije

– smanje troškovi proizvodnje (cijena!) električne energije

– smanji emisija iz TE sumpornih (i azotnih?) oksida – poboljša kvalitet života u okolišu TE i šire na način da se dio uglja u termoelektranama isključi kao pogonsko gorivo i zamijeni (otpadnom) biomasom/ ne mora biti samo drvo. Ta zamjena može ići i do 50% (pa i 100%!) , ako ima biomase na raspolaganju – a ona se u Evropi (npr. Finska) u tu svrhu već danas na manje kvalitetnom zemljištu uzgaja i prodaje termoelektranama kao brzorastući (višegodišnji) energetski usjev.

Pošto sastav biomase zavisi od vrste i tla na kojemu raste, a ugljevi se svakako međusobno razlikuju, za svaku kombinaciju uglja i biomase treba obaviti prethodna istraživanja kosagorijevanja, usmjerena na ekonomsku održivost (izdašnost i poziciju izvora biomase u odnosu na TE), ali i tehnološke i  okolinske karakteristike tog procesa (zaprljanje kotla, korozija, emisije uzrak, …). Mi smo mala zemlja – naši resursi su relativno mali, i niko drugi to za nas neće dovoljno temeljito i dovoljno odgovorno uraditi. Ili hoće, za ogromne pare – koje nemamo.

U konkretnom slučaju su istraživanja obavljena na Mašinskom fakultetu Sarajevo (impozantna namjenska laboratorija za to je uspostavljena 2004. godine) i u TE Kakanj – pilot projekat. 2009-2011. godina. Ova istraživanja su predmet nekoliko magistarskih i doktordkih radnji, odbranjenih i u toku, a materijalno su pomognuta međunarodnim sredstvima (vlada Njemačke) i sredstvima svih nivoa vlsti u BiH. KS, FBiH, BiH. U cilju međunarodne verifikacije smo dobijene naučnoistraživačke rezultate objavili u više referentnih časopisa u svijetu i na više konferencija – od USA do Japana. Jedan od tih radova je i predmetni rad, koji na UNESCO konferenciji u Ohridu izložen prošle godine, i evo uvršten među pet najboljih!

Napomena: Drugi pristup rješavanju opisanog problema naših termoelektrana (koji je problem svih nas -cijele BiH!!), na kojemu treba raditi paralelno i odvojeno od ovoga šta sam naprijed iznio, je podizanje energetske efikasnosti naših TE (čak i za dvostruko!) putem upotrebe ‘otpadne’ toplote iz termoelektrana za grijanje (pa i hlađenje! – ljeti) stambenih naselja i gradova u okolini. U slučaju TE Kakanj su to: Visoko, Breza, Ilijaš, Sarajevo, ..Zenica. Ovo je već poznato našoj javnosti, ali podvlačim: to je URGENTNO AKTUELNO, i za Elektroprivrede i za građanstvo i za okoliš.