Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Džinovski evropski leptir leti u Visokom

dzinovski leptir 1U Donjem Moštru tačnije u Radinovićima, u bašti porodice Penjo jučer je došao nezvan i neobičan gost. Ustvari, nije došao već doletio u pravom smislu te riječi i u punom rasponu krila sletio na čempres, a potom na travu, koji, vjerovali ili ne za jednog leptira nisu baš uobičajene veličine.

Naime, radilo se o leptiru koji je imao raspon krila 15 cm, žućkaste boje koje u prirodi mogu biti različite nijanse, sa po dva kružića kao „oko“ na gornjim i donjim krilima u kojima je bila tačka, kazao nam je Armin Penjo inače student Šumarskog fakulteta u Sarajevu, koji je identifikovao leptira nakon što ga je mali dječak iz susjedstva pozvao kako bi mu pokazao „zmaja“. Dohvativši fotoaparat uslikao je „zmaja“, i krenuo u istraživanje i uspoređivanje bezbroj slika leptira.

Ustanovljeno je da se radi o leptiru prelcu, lat. Antheraea yamamai (GUÉRIN-MÉNEVILLE, 1861), u engleskom jeziku poznat kao Japanese Silk Moth, a u njemačkom kao Japanischer Eichenseidenspinner.

U Šumarskom listu naišao sam na zanimljiv i stručan tekst o ovom leptiru, gdje piše da je proteklo već gotovo 150 godina otkako je iz istočnih dijelova Azije u Evropu prenesen leptir japanski hrastov prelac, japanska sviloprelja ili gorska čahura (Antheraea yamamai Guer., familija paunovci, Saturnidae). Uvezen je stoga što je u to vrijeme u Evropi radi bolesti dudovog svilca bila ugrožena proizvodnja svile, a vjerovalo se kako će ovaj istočnoazijski prelac čija gusjenica zapreda krupne svilene čahure, biti dobar nadomjestak za dudovog svilca (Kranjčev, 2005).

Japanski hrastov prelac najveći je leptir u Evropi, zabilježen je i kod nas, te da mu raspon krila doseže i 15 cm, zaključujemo da je ovaj koji je doletio porodici Penjo odlučio proizvoditi svilu po rasponu krila »kapitalac«, ali i da to što je doletio baš u augustu nije ništa neuobičajeno, jer kako piše u Šumarskom listu u Hrvatskoj ti leptiri lete od kraja mjeseca jula do sredine ili kraja mjeseca septembra. Odrasli leptiri žive nakon parenja razmjerno kratko vrijeme, najviše 4-5 sedmica. U svakom slučaju i ova vrsta poput mnogih drugih introduciranih pokazuje na izvjestan način nezaustavljivo širenje i povećanje svojih populacija tako da je prvi put zabilježen i u našoj zemlji u Visokom.

Kao zaključak, nadamo se da ste naučili nešto o ovom zanimljivom leptiru, nije štetan i ukoliko ga pronađete nemojte ga dirati, jer kod nas je rijedak primjerak ove vrste leptira.