Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Klimatolog Željko Majstorović: “U posljednjih 120 godina veća suša nije zabilježena”

zeljko majstorovicStatističke analize Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH pokazuju da će august u našoj zemlji biti topliji i da će padavina biti manje od višegodišnjeg prosjeka. Ovo će biti relativno topao, ugodan ljetni mjesec, ali sa deficitom padavina, rekao nam je jučer klimatolog Željko Majstorović.

Takvi pokazatelji, veli on, pomalo brinu klimatologe, jer mnoge djelatnosti koje zavise od vode već treći mjesec imaju deficit.

– Cijelo ljeto je dosta sušno, premda ne toliko kao prošlogodišnje, ali ipak je manjak vode, kaže Majstorović.

Sunčani august

Temperature zraka u našoj zemlji će rasti do srijede kada će dostići maksimum. One neće biti tako visoke kao u prošli ponedjeljak, ali opet će biti vruće. Majstorović veli da će u centralnoj Bosni biti iznad 35 stepeni Celzijusa, a u Mostaru i dolini Neretve više od 40. Zanimljivo je da će ona najviše vrijednosti dostizati i u Posavini, Banjoj Luci, Gradačcu i cijelom sjevernom pojasu.

Od četvrtka temperature zraka će biti u laganom padu, pa se za vikend očekuje osvježenje u vidu lokalnih pljuskova i naoblake. Međutim, to će brzo proći i poslije toga slijedi topao i lijep period. Oko 20. augusta će opet biti nešto malo padavina. Sve skupa, veli naš sagovornik, ovaj mjesec će proći sa dosta sunca i visokih temperatura.

A o promjenjivosti vremena u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini, Majstorović veli:

– Klimatske promjene nose za posljedicu, pored poznatih stvari, povećanu promjenjivost vremena. Gledajući cijelu godinu, u našim krajevima nema deficita padavina. Međutim, raspored padavina se mijenja. S jedne strane imamo povećane intenzitete, kada u kratko vrijeme padne dosta kiše, a onda između tih perioda imamo sve duže sušne periode. Tako je prošla godina bila rekordna u pogledu suše. Sva tri ljetna mjeseca su bila toliko sušna da je čitavo ljeto bilo rekordno. U posljednjih 120 godina veća suša nije zabilježena. Ovaj put nije tako kritično, ali prisutan je deficit padavina.

Toga će, kaže Majstorović, sudeći po ovoj tendenciji biti i u narednim godinama. Zato upozorava da bi trebalo preuzeti mjere da se voda sačuva onda kada je ima, za periode kada je nema. O tome bi trebalo da vode računa Elektroprivreda, Vodoprivreda, poljoprivreda…

Meteorolozi bilježe i učestale rekorde.

– Imamo više rekorda u sferi visokih temperatura. Protekla decenija bila je karakteristična po rekordima koji su padali skoro svake godine. Najtoplije godine su bile 200.0, 2003. i 2007. Bilo je dosta rekorda u svim krajevima BiH. U Bihaću je najveća temperatura iz tog perioda zabilježena u julu 2000. (39,6 stepeni Celzijusa), a u Gradačcu 2007. (40,5). U Mostaru je 1950. bila najveća vrijednost u julu (43), dok je 2007. izmjereno je 42,5. U Sarajevu je 2000. bio rekord od 38,2, a onda je 2007. bio 38,8. U Zenici je 2000. bilo 40,2.

U augustu 2007. u Mostaru je izmjeren 43,1 stepen Celzijusa, a u Gradačcu 39,8. U Bihaću je 2012. postignut rekord svih vremena – bilo je 40 stepeni. U Zenici je 2012. postignut novi rekord od 41,3 stepena. U Tuzli je 6. augusta 2012. bilo 40,5.

Rekord iz 1901.

Ipak, rekord postignut 1901. u Mostaru, kada su izmjerena 46,2 stepena, još nije oboren. I u Sarajevu se drži rekord iz 20. augusta 1946. sa okruglo 40 stepeni. No, u većini drugih mjesta u našoj zemlji rekordi su popadali u posljednjoj deceniji. Mnogi gradovi koji do tada nisu imali tako visoke temperature, kao što su Gradačac, Bihać, Banja Luka, su dostigli 40 stepeni i probili rekorde.

– Taj trend zagrijevanja i klimatskih promjena traje već 150 godina. Srednja godišnja temperatura je porasla za čitavu planetu u prosjeku oko 0,8 stepeni u posljednjih 100 godina. Iako to naizgled nije puno, posljedice takvog zatopljenja su jako velike u pogledu promjenjivosti vremena. Narodski rečeno, zakuhalo se. Veća količina toplinske energije je povećala turbulenciju u atmosferi i oscilacije, kaže Majstorović.

Posljedice takvih naglih promjena vremena – u vrlo kratkom vremenu izmjena hladnih i toplih perioda – koje su sve učestalije, svi osjećamo na zdravlju. Uz to, već drugu godinu zaredom imamo i sušno ljeto. Takvi trendovi će se vjerovatno nastaviti i narednih godina.

Oslobođenje/Visoko.co.ba

Posted in BiH