Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Bosni sadaka, a Srbiji milijarde dolara

sadaka1U isto vrijeme dok su predstavnici srbijanskog ”Jat Airways” i kompanije ”Etihad Airways” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA) danas u 11 sati potpisivali Ugovor o strateškom partnerstvu, čime je i zvanično u historiju otišlo višedecenijsko ime “JAT”, a na scenu stupila kompanija ”Air Srbija” u kojoj će arapski zračni gigant imati 49 posto vlasništva, u Sarajevu je, također u 11 sati, održana zajednička press-konferencija Ureda Crvenog polumjeseca Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA) i Crvenog križa Federacije BiH, analizira novinar agencije Anadolija (AA).

Humanitarne organizacije su predstavile aktivnosti koje ovih dana provode u segmentu pružanja humanitarne pomoći dijelu najugroženijeg stanovništva Bosne i Hercegovine. Između ostalog, emiratski Ured Crvenog polumjeseca je osigurao novu odjeću i obuću za 10.000 maloljetne djece iz ugroženih porodica i djece bez jednog ili oba roditelja, ukupne vrijednosti oko 500.000 KM. 

Istovremeno, “Etihad” je napravio prvi korak ka ulaganju od 100 miliona dolara u zajedničku zračnu kompaniju u Srbiji, koliko će investirati i država Srbija. No, ova investicija je i simbolično važna jer nagovještava novu investicionu strategiju na Balkanu koja Srbiju vraća u samo središte interesiranja i uticaja u regiji zapadnog Balkana.

To, inače, nije jedina arapska investicija u Srbiji. Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) Božidar Laganin potvrdio da su arapski investitori izuzetno aktivni u Srbiji i da u vrlo kratkom roku očekuje ugovore i s drugim kompanijama iz UAE.

Uz ostalo, arapska kompanija „Mubadale“ želi u Srbiji izgraditi tvornicu čipova vrijednu četiri milijarde dolara. Predsjednik Izvršnog odbora „Mubadale“ Kaldum al Mubarak danas će, također, specijalnim avionom stići u jednodnevnu posjetu Beogradu.

Isto tako, ministar privrede Mlađan Dinkić je krajem marta u Abu Dabiju potpisao ugovor o zajedničkom ulaganju u poljoprivredu Srbije vrijedan 400 miliona dolara sa vodećom svjetskom poljoprivrednom kompanijom ”Al Dahra”, a želja im je da na aerodromu „Nikola Tesla“ naprave veliki kargo terminal.

Također, Vlada Srbije nije odustala od namjere da proda stoprocentno vlasništvo u ”Telekomu Srbija”, pa postoji mogućnost da srbijansku telekomunikacijsku kompaniju kupi državna telekomunikaciona kompanija iz Abu Dabija.

Dva današnja događaja u Beogradu i Sarajevu, smatra nemali broj građana Bosne i Hercegovine, simbolično ukazuju na kakav način se iz zemalja islamskog svijeta danas tretira Bosne i Hercegovina. Dok u BiH stižu sadaka, zekat, ramazanske vitre, poljupci, ”bratske simpatije” i ”podrška”, tvrde u BiH, Srbija se smatra partnerom i u nju se investiraju na stotine miliona dolara.

Nije rijetkost, tvrde sagovornici agencije Anadolija, da u Bosnu i Hercegovinu svojim avionima stižu bogataši iz islamskog svijeta, ali samo kako bi dali zekat, izvršavajući tako jednu od temeljnih dužnosti muslimana. No, investicija nema.

Nastavlja se tako i 18 godina nakon rata strategija koju je lansirao još bivši francuski predsjednik François Mitterrand – da je BiH isključivo ”humanitarno pitanje”.

Zašto je to tako?

Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH (VKT) Igor Gavran smatra da se to pitanje može posmatrati dvojako.

”Riječ je o čistom biznisu koji je došao tamo gdje ima određene ekonomske razloge. Nažalost, takve razloge nije našao u BiH koja se opet s matičnom državom kompanije ‘Etihad’, dakle, UEA, konstantno hvali dobrim političkim, kulturnim i drugim vezama. Dakle, te neke veze jesu i mogu biti, svakako da pomažu, ali bez ekonomskog interesa niko neće uložiti”, komentira Gavran za AA.

Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) dr. Nedžad Mulabegović ističe da kapital ima svoje zakonitosti i da, bez obzira na emocije, ide tamo gdje ima ”dobro raspoloženje”.

”Arapi su našli interesa i otišli u Srbiju. Nažalost, nama u BiH je i 18 godina nakon rata bliža ‘humanitara’, ‘socijala’, a ne neki ekonomski start koji bi onda riješio sva druga pitanja. To je, bojim se, pitanje naše nedozrelosti i konačno se moramo pogledati u ogledalo. Mnoge od islamskih država su tokom agresije na BiH pokazale maksimalno razumijevanja i pružili pomoć BiH. Ali, ekonomija je druga stvar. Kapital ne poznaje granice i on ide tamo gdje će se oplemeniti. Ovo što se dešava u posljednje vrijeme je više stvar naše nesposobnosti. Naravno, ovo nama teško pada jer smo još uvijek više emotivci nego racionalisti. No, dešavat će se ovo. Nadam se da će se iz posljednjih događaja izvući određene pouke i da ćemo se, umjesto prošlosti, okrenuti budućnosti i bez obzira što će ovo grubo da zvuči, odmaknuti od glumljenja žrtve”, rekao je dr. Mulabegović.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Tarik Ziamović ističe kako ima utisak da oni koji nastupaju u ime Bosne i Hercegovine i traže samo sadaku. Krivi predstavnike BiH i vanjsku politiku te zemlje. Kada, govori Zaimović, napokon BiH počne voditi ozbiljne razgovore sa partnerima, “onda će nas i biznismeni iz islamskog svijeta ozbiljno tretirati”.

”Mi sa partnerima uvijek razgovaramo u smislu: ‘Mi imamo ideju, možete li vi nama dati kakvu sadaku?’. Dok naši susjedi ne idu sa simpatijom već biznis planovima. Oni kažu: ‘Mi imamo biznis plan i htjeli bismo da ovo realiziramo’. U islamskom svijetu njih ne gledaju iz ljubavi već preko tih biznis planova. No, mi iz BiH ne dolazimo tamo sa biznis planovima već s emocijama. I oni na emociju odgovore sa sadakom! Da dođemo sa biznis planovima, oni bi uzvratili i s emocijama i s finansijom podrškom. To je problem naše vanjske politike u BiH koja se do sada svodila na to da mi ustvari igramo na emotivnu kartu, pokušavajući tako otvoriti prostor. To je dobro samo ako slijedi poslovne planove. Najljepšu rečenicu u tom smislu je rekao rahmetli Mustafa Busuladžić dva sata prije nego će ga strijeljati 1946. godine: ‘Mi svoju sudbinu rješavamo samim sa sobom’. A onda ćemo ju lako riješiti sa našim susjedima i prijateljima”, komentira Zaimović i podvlači:

”Mi svaki put nešto dobijemo kada idemo na tu emociju prema zemljama islamskog svijeta. A sa emocijom dolazi, naglašavam, isključivo sadaka. Mi to i Turcima radimo. Mi u Tursku ne idemo sa biznis planovima, već s emocijama. Naravno, Turci draga srca nama uzvraćaju kroz humanitarnu pomoć, otvaranjem raznih ureda. A biznismeni iz Srbije i Hrvatske idu strogo profesionalno sa biznis planovima i kao takvi pronalaze rješenja i postižu dogovore”, zaključuje profesor Zaimović.

Posted in BiH