Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

“Porast akutnih i hroničnih respiratornih oboljenja može se povezati sa rastom aerozagađenja”

senka-balordaPorast akutnih, a i hroničnih respiratornih oboljenja u porastu je u Zeničko-dobojskom kantonu i evidentno je da se ovo stanje može povezati sa rastom aerozagađenja u centrima teške industrije. Ocijenila je to ministrica zdravstva, Senka Balorda, govoreći o Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva, koji je jučer usvojila Skupština Zeničko-dobojskog kantona.

Zdravstvene službe iz godine u godinu bilježe sve više malignih oboljenja bronha i pluća, a zatim i karcinoma digestivnog trakta, debelog crijeva i dojke. 1.888 stanovnika Zeničko-dobojskog kantona je u 2012. oboljelo od karcinoma, najviše u centrima teške industrije, kakvi su Zenica, Kakanj, Maglaj i Zavidovići, što je, po mišljenju resorne ministrice, Senke Balorde, dokaz da je zagađenje jedan od bitnih rizikofaktora za akutna i hronična oboljenja, pa i malignitet.

Po mišljenju Haruna Drljevića, predsjednika Federalne ljekarske komore, problem nemogućnosti povezivanja uticaja zagađenja sredine sa učestalnošću pojave malignih oboljenja, je do javnih zdravstvenih službi.   

“Zavod za javno zdravstvo se ovdje pojavljuje isključivo kao statistička institucija, a ne servis građanima, koji treba da ih upozori na negativna dejstva određenih polutanata na zdravlje” – ističe Drljević.

Balorda navodi i drugi problem. U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva navedeni su parametri zagađenja u gradskim sredinama, no, ti podaci nisu naučno niti pravno relevatni, jer u našem kantonu, nema akreditovanih laboratorija, koje analiziraju pokazatelje zagađenja. Dodala je da će, s obzirom na stanje, u svom radu i dalje instistirati da se osim sistema akreditovanih mjernih i laboratorijskih stanica, u najzagađenijim centrima ovog kantona, uspostavi i sistem mjerenja radioaktivnog zračenja.

“Jednim od istraživanja koje sam radila zajedno s drugim kolegama, pokazalo se da je uticaj zagađenja iz industrijskih pogona veći na zdravlje ljudi u okruženju, nego na radnike u tim fabrikama, jer su uslovi rada bolji od uslova života u takvoj sredini”- kazala je. 

Prevencija koju treba planirati primarni sistem zdravstvene zaštite jedna je od najvažnijih preporuka sadržanih i u ovogodišnjem izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva u Zeničko-dobojskom kantonu. Skoro da smo jedina država u Evropi koja nema kontinuiranog programa prevencije karcinoma dojke, upozorava Drljević, a jedan od autora Informacije, Senad Huseinagić dodao je da zdravstveni sistem u očuvanju zdravlja stanovništva realno učestvuje sa svega deset posto.

“Ne možemo biti zadovoljni ni zdavstvenim stanjem stanovništva, niti mjerama koje su poduzeli oni na koje se preporuke zdravstvenih službi odnose” – kaže Huseinagić.

Pored prirodnog starenja stanovništva i loših socio-ekonomskih prilika, jedan od bitnih faktora pogoršanja zdravstvenog stanja stanovništva, mada se takva kvalifikacija u ovom izvještaju ne navodi, je i nedostatak kvalitetnog zdravstvenog kadra. Za razliku od Evropske unije, u kojoj 362 ljekara liječi stotinu hiljada stanovnika, nama nedostaje više od dvije stotine doktora medicine, upozorava Drljević.

Sa sugestijama koje se uglavnom odnose na potrebu konkretnijeg navođenja uzroka smrtnosti i maligniteta stanovništva Zeničko-dobojskog kantona, kao i povezanosti različitih faktora sa oboljenjima, uključujući i maligna, ovaj izvještaj jučer je usvojen, zajedno sa svim svojim preporukama.

RTV Zenica/Visoko.co.ba