Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

SDA nostalgičari oličeni u A-SDA

sadasda

Najbolji primjer za to su HDZ 1990, kao i A-SDA, na čije ćemo se političke rezultate u ovom tekstu fokusirati.

Ako pogledamo u motive nastanka zadnje političke opcije, vidjet ćemo da se oni mogu sažeti u sljedećem:

– Nezadovoljstvo političkim djelovanjem, kadrovskom politikom i tendencijama matične stranke i liderstva.

– Kontraefekt pokušaja matične stranke da ukloni protestante i da ih politički marginalizira u okviru matične stranke.

– Protest zbog odstupanja od originalnih izvornih vrijednosti SDA i okretanja od prvobitnih namjera njenog osnivanja.

– Nezadovljstvo i strah da će u novoj preraspodjeli pozicija protestanti ostati praznih ruku.

– Napraviti izvjestan pritisak na matičnu stranku kako bi korigirala svoje stavove.

A-SDA je okupila nekoliko kategorija političkih djelatnika:

Prva kategorija su iskreni ljudi koji u novoj stranci vide barem dio satisfakcije i alternative za ono što je izgubljeno u matičnoj stranci, a to su prvobitna ideologija i princip etičkog kodeksa Bošnjaka-muslimana kao univerzalni uzus političkog djelovanja.

Druga kategorija su pragmatičari, koji politiku vide čistom trgovinom, a koji su gubitkom pozicija u matičnoj stranci željeli ih nadoknaditi i na izvjestan način osvetiti se, a i dokazati SDA-u da i oni imaju konja za utrku i na izvjestan način novom političkom strankom ucjenjivati matičnu.

Treća kategorija su ljudi koji su nanovo krenuli u političke vode, bez prethodnog involviranja, a koji su kao i prva kategorija u ‘novoj-staroj’ stranci vidjeli put za afirmaciju pozitivne bošnjačke politike.

Četvrta kategorija su tzv. lutalice koje su A-SDA ušle kao što bi ušli u bilo koju drugu stranku poradi vlastitih interesa, kojih kada ponestane, spremni su prihvatiti bilo koju drugu političku opciju ne mareći za ideološke i etičke principe.

Princip sličnog nazivlja koliko je bio dobar u datom trenutku i predstavljao dobru odskočnu dasku za formiranje stranačke baze na početku osnivanja, toliko s prolaskom vremena postaje i sve lošije rješenje i faktor ograničavanja političkog progresa. Zato će matične uvijek na ovakve novoformirane stranke gledati kao predmet manipuliranja kako bi ih putem primamljivih igara mogli vratiti u prvobitno okrilje. U tom kontekstu treba i shvatiti zadnji Bakirov poziv ‘braći iz A-SDA’ da se ponovo priključe matici.

Osjećaj podređenosti matici, pored relativno dobrih rezultata na posljednjim lokalnim izborima u Srednjoj Bosni, npr. u Kaknju, Visokom, Brezi, može prevagnut u kritičnim trenucima, baš kao što se to desilo nedavno sa vijećnicima u Visokom, predizbornoj i postizbornoj ‘trgovini’ sa SDA-om u mnogim općinama, a na kraju čvrstim partnerstvima i kolacijama sa SDA-om u Tuzlanskom kantonu, npr. u Živinicama. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je predsjednik A-SDA postao savjetnik SDA-ovom načelniku u Kalesiji! Jedino zasada krajiška A-SDA se još vješto opire ovakvim uticajima, ali je u s druge strane postala dio pozicije koalirajaći sa SDP-om.

Sve su ovo dokazi da pojedini kadrovi A-SDA još u podsvijesti nose osjećaj lojalnosti SDA-u od koje se nikako ne mogu otrgnuti. Zato se često može čuti s jezika članova ove stranke kako će se ‘jednog dana vratiti svojoj bazi’.

Stoga, koliko su stranke ovog tipa kratkog daha i da li su njihovi rezultati privremenog karaktera, najbolje će vrijeme pokazati.

(Autor teksta: G.L)