Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

“Razvoj historijskog turizma u budućnosti treba da bude jedna od perspektiva cijele općine”

amra-babic-intervjuNačelnica Općine Visoko Amra Babić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o stanju u općini Visoko, najznačajnijim realiziranim i planiram projektima, privrednim subjektima koji posluju u Visokom i poslovnom ambijentu, problemima sa kojima se susreće Općina, zaposlenim, saradnji sa Savezom općina i gradova Federacije BiH…
      
Po čemu je općina Visoko prepoznatljiva u odnosu na ostale općine?

Visoko je grad bogate historije koja seže daleko u prošlost. To je mjesto gdje su se desile mnoge bitne stvari, a najviše njih je u vezi sa Srednjovjekovnom državom Bosnom (Zemlja Bosna). Općepoznata je činjenica da je grad Visoko bio Kraljevski grad gdje su stolovali bosanski kraljevi i gdje su već tada u duh ovog podneblja utakli korijene snažne visočke i bosanskohercegovacke tradicije. To znači da je Bosna nastala upravo u Visokom iz kojeg se stolovalo i vladalo, i to je dio historije koji je dugi period bio “stavljen po strani”. Mislim da, u tom smislu, trebamo više afirmisati Visoko i, uslovno rečeno, eksploatisati taj dio historije.         

Razvoj historijskog turizma u budućnosti treba da bude jedna od perspektiva cijele općine. Danas je Visoko moderan grad bogate kulture i prošlosti. Razvijanjem Visokog razvijale su se i specifične privredne grane, kao što je kožarstvo, grnčarstvo, ćibučarstvo, po čemu Visoko postaje prepoznatljiva sredina. Zadatak lokalne zajednice je da stvara ambijent da bi se potaknuli investitori da investiraju u tu sredinu. Visoko je prepoznatljiva lokalna zajednica koja investitorima želi brzo pružiti potrebne odgovore i efikasno odgovoriti na njihove zahtjeve, dati određene povoljnosti i obezbijediti infrastrukturne uslove za pokretanje privrednih aktivnosti. Posredstvom domaćih i stranih investitora Visoko će u narednom periodu postati općina koja svojim građanima omogućava ambijent zdravog i ugodnog življenja.

Kako biste ocijenili rad Općine Visoko u proteklom periodu? Kako ste stanje zatekli u Općini nakon preuzimanja funkcije načelnice?

Nakon preuzimanja funkcije u Općini sam zatekla 3,6 miliona KM iskazanog budžetskog deficita. Općina Visoko opterećena je nizom dugovanja i finansijskih obaveza javnog sektora nastalih u prethodnom periodu, a čije razmjere ćemo tek u budućnosti u cjelosti sagledati. Tokom proteklog perioda nastojala sam općinski aparat učiniti učinkovitijim, transparentnijim, ekonomičnijim i od Općine stvoriti odgovornu javnu upravu koja će biti partner građanima, privrednicima, udruženjima civilnog društva i pokretač ekonomskog razvitka općine. U posljednjih 16 godina, od završetka agresije na BiH do danas, imamo stagnaciju u razvoju Visokog. Napomenula bih da je 1991. godine u Visokom bilo zaposleno 13500 osoba koje su, između ostalog, radile u gigantima kožarsko-tekstilne industrije, odnosno u preduzećima koja danas ne rade. U procesu tranzicije, kada je izvršena privatizacija ovih preduzeća, mnoga od njih nisu uspješno završila taj proces, tako da je i danas oko 67 posto tekstilnog kombinata u vlasništvu države.         

Visoko je bilo prepoznatljivo kao grad poduzetnih ljudi, ali nažalost, taj imidž smo izgubili, što je možda i veći problem nego nestajanje velikih sistema. Još postoje samostalne djelatnosti koje pokazuju poduzetnost visočkog stanovništva, ali ni blizu kako je to prije rata bio slučaj. Nadam se da ćemo u narednom periodu uspjeti vratiti ovaj duh i značajnije pokrenuti privredne aktivnosti.

Koji su najznačajniji projekti koje je realizovala Općina Visoko u proteklom periodu?

Kao najznačajnije projekte izvojila bih izgradnju ambulante porodične medicine u Donjem Moštru za 14.000 stanovnika koju je finansirala Turska međunarodna agencija za saradnju i razvoj (TIKA). Također, u oblasti vodosnabdijevanja izgrađen je vodovod za Bučko-kralupsko područje, “Krečane2”, izgrađen i proširen vodovod u Tušnjicima, završena je druga faza rekonstrukcije vodovoda Goduša… Rekonstruisana je gradska vodovodna mreža u velikom broju gradskih ulica uz prateću infrastrukturu, potpisan je ugovor za izgradnju vodovodnog prstena u privredno-poslovnoj zoni Arnautovici-Ozrakovići, kreditnim sredstvima Njemačke banke za razvoj (KfW), a posredstvom Ministarstva finansija Federacije BiH (FBiH), izgrađena je prva dionica kolektora od Kožarskog do Betonskog mosta… Kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi, između ostalog, izgrađen je most na rijeci Bosni u privredno-poslovnoj zoni Arnautovici-Topuzovo polje i most na rijeci Fojnici u Prijekom, rekonstruisane i asfaltirane ulice u užem jezgru Visokog, urađen je projekat zaobilaznice iz pravca Kiseljaka, a radi se glavni projekat za izgradnju ulice Novo Naselje – ulica Branilaca uz osigurana sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih poslova u Budžetu Općine.

Koji su privredni subjekti nosioci razvoja općine?

U sektoru kožarstva “Prevent-Sarajevo” d.o.o. Visoko i “Nerzz Bešlagić”, u sektoru poljoprivrede “Suša comerce” Visoko (otkup mlijeka), zatim Opća zadruga “Bios” Visoko (plastenička proizvodnja), “Voćar-Piramida” d.o.o. Visoko i “Tuti-Funchi”. U sektoru prerađivačke i prehrambene industrije to su: IM “Semić” d.o.o. Visoko, “Vimes” d.o.o. Visoko, “Vispak” d.o.o. Visoko, “Brovis” d.o.o. Visoko. U građevinarstvu “IGM” d.o.o. Visoko, a u uslužnim djelatnostima “Visokogas” d.o.o. Visoko, “Automatic-servis” d.o.o. Visoko, “Vinex” d.o.o. Visoko, “Del-Co” d.o.o. Visoko, “Vraco” d.o.o. Visoko, “R-Produkt2 d.o.o. Visoko i mnogi drugi.

Koje grane privrede imaju najveće potencijale za ulaganje u Visokom i šta Općina čini kako bi privukla investitore?

To je, prije svega, poljoprivreda, i tu šansu vidimo u razvoju plasteničke proizvodnje, preradi mlijeka i mesa, zatim kožarska i tekstilna proizvodnja, te razvoj postojećih, a neiskorištenih kapaciteta. Također, razvojnu šansu vidimo u turizmu. Općina čini napore da bi obezbijedila što povoljniji ambijent za dolazak i ulaganja domaćih i stranih investitora.

Na koje oblasti su fokusirani strateški pravci Općine i koji su preduslovi za njihovu realizaciju?

Obzirom da općina Visoko ima postojeće, a neiskorištene proizvodne kapacitete u oblasti tekstilne i kožarske industrije, strateški pravci Općine su usmjereni upravo na ove oblasti. Također, pored navedenih oblasti, Općina će u narednom periodu veći značaj dati poljoprivrednim resursima koji nisu dovoljno iskorišteni. Preduslovi za realizaciju ovih pravaca su stvaranje poslovnog ambijenta, privlačenje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta i podsticanje lokalnog stanovništva na samozapošljavanje.

Da li ste zadovoljni stepenom zaposlenosti na području općine Visoko i šta će općinska vlast uraditi na poboljšanju stope zaposlenosti, posebno mladih i obrazovanih kadrova?

S obzirom na to da je procenat zaposlenosti u odnosu na ukupan broj radno aktivnog stanovništva 40,8 posto, nismo zadovoljni tim procentom. Općina Visoko je u ovoj godini zaposlila 15 volontera VSS, što predstavlja brigu Općine Visoko za mlade ljude i cjelokupan napredak društva.

Prema Vašem mišljenju, koji su najčešći problemi sa kojima se suočava općina Visoko?

Najčešći problemi su loše provedena privatizacija (“Vitex”, “Bosnafurnir”, “Velepromet” itd.), kao i rad na crno. U oblasti trgovine to su nelojalna konkurencija, te nedostatak obrtnog kapitala. U oblasti turizma imamo problema kao što je nedostatak i nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, nedefinisana turistička ponuda i nedostatak finansijskih sredstava za realizaciju projekata za objekte komunalne infrastrukture. Dosta problema nagomilalo se i u javnom sektoru, odnosno javnim preduzećima i ustanovama. Kao primjer, navela bih da je Općina Visoko osnivač Javnog komunalnog preduzeća “Gradska groblja”, koje već niz godina vrši ekshumacije tijela nastradalih Srebreničana, Bratunčana i stanovnika Višegrada. Trenutno imamo određene probleme zbog toga što dio tih usluga nije naplaćen, odnosno još imamo neregulisane odnose čija nadležnost je briga o ovim djelatnostima. To je djelimično dovelo do kulminiranja problema u ovom preduzeću koje se trenutno nalazi u nezavidnom položaju. Kada je riječ o odvozu smeća, još jedna specifičnost koju ima općina Visoko, a koja predstavlja teret po budžet, jeste i odvoz smeća. Naša regionalna deponija je Moščanica u Zenici, tako da smeće iz Visokog moramo voziti 120 kilometara. Troškove odvoza smeća najvećim dijelom subvencionira Općina Visoko. S obzirom na to da je realan budžet Općine 8,5 miliona KM, to je veliko opterećenje. Neuredenost javnog sektora, generalno, otežava funkcionisanje Općine u punom kapacitetu.

Na čemu će biti akcenat rada u narednom periodu, odnosno koji su najznačajniji projekti čija je realizacija uskoro u planu?

Svoj program rada temeljim na provođenju politike transparentnosti i zakonitosti u vršenju svih poslova u interesu lokalne zajednice. Želim da općina Visoko bude lokalna zajednica ugodnog življenja. Općina Visoko mora biti urbani prostor sa visokom kulturom stanovanja. Posebnu pažnju namjeravamo posvetiti zaštiti životne sredine. Nastavit ćemo razvijati saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. Tu bih izdvojila gradski vodovod, gdje imamo specifičnu situaciju. Oko 30 posto stanovnika općine Visoko se snabdijeva pitkom vodom iz gradskog vodovoda. Također, sa samo 30 posto područja općine organizaciono se odvozi smeće. To znači da imamo puno ekoloških problema i prioritet je njihovo rješavanje. Ambicija Općine Visoko je da u narednom periodu pokuša ove sektore staviti u sistem javnih preduzeća, kako bi u naredne četiri godine više od 50 posto stanovništva imalo pitku vodu u svojim domaćinstvima. Poslije toga, radit ćemo na revitalizaciji kanalizacione mreže. Djeci ćemo osigurati mrežu kvalitetnih i moderno opremljenih odgojno-obrazovnih institucija sa razvijenim kulturnim i sportskim sadržajima. Razvijat ćemo efikasan sistem primarne zdravstvene i socijalne zaštite. Nastavit ćemo podržavati projekte koji su u interesu djece, omladine i penzionera. Iz iskustva znam da je jedini ispravan put uvažavanje potreba građana kroz otvoreni dijalog kako sa pojedincima, tako i sa organizovanim grupama, predstavnicima građana, savjeta mjesnih zajednica i nevladinim organizacijama (NVO).

Kako ocjenjujete saradnju Općine sa Savezom općina i gradova Federacije BiH?

Po prvi put Visoko je dobilo svoju predstavnicu u Predsjedništvu Saveza općina i gradova Federacije BiH. Rad Saveza je početak osnaživanja nadležnosti lokalnih samouprava, te uvođenje evropskih standarda na sve nivoe vlasti. Općina Visoko putem Saveza ima priliku ostvariti veću međuopćinsku saradnju, uticati na usvajanje zakona koje rade jedinice lokalne samouprave, te mnogo lakše pristupiti EU fondovima i realizovati projekte koji predstavljaju budućnost ove lokalne zajednice. 

Razgovarao: Adis BRDARIĆ/Visoko.co.ba