Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Organski otpad kao naizgled nerješiva enigma za Visoko čini dvostruku štetu i Preventu i Visokom

otpadorganskiI dok vremenske prognoze svakodnevno ukazuju kako više nemamo proljeća nego iz zime direktno ulazimo u ljeto i kao posljedica se javljaju neke nove prirodne pojave i fenomeni kao invazija mušica od neki dan, bar u Visokom te ogromne temperaturne razlike uskoro bi mogle polučiti još neke neželjene rezultate. Naime već duži vremenski period iz kruga fabrike Prevent zvanično se ne odvozi otpad. Isti onaj optad protiv kojeg smo se borili građanskom sviješću i izborili protiv spalionice u kojoj bi bio tretiran sa dokazano štetnim posljedicama po stanovništvo. To je isti onaj otpad koji je posredstvom Hilme Neimarlije kao inicijativa za rješavanje problema stigao i u klupe državnog parlamenta. Zbog tog i takvog otpada grad nam smrdi i mi to godinama trpimo kompezirajući kompletnu situaciju brojem zaposlenih u kompaniji Prevent.

Priča o organskom otpadu koji nastaje procesom obrade kože u ovoj fabrici sa svim negativnim uticajima na okoliš i dalje je ista, ništa nije učinjeno da se tretman tog otpada poboljša, odnosno da se smanji emisija neugodnih mirisa. Naravno da nakon masovnih otpuštanja u Preventu nikome više nije ni bilo do otpada i smradova, radnici se bore za golu egzistenciju i žele sačuvati radno mjesto po svaku cijenu pa makar i kad bi isti taj otpad morali deponovati u vlastitu avliju. Međutim, novonastala situacija ne rješava problem cca. 40.000 stanovnika Visokog od kojih većina nema nikakvog dodira sa Preventom.

Nije da Prevent nije pokušavao riješiti taj problem, ali svaki put prilikom pokušaja iznalaženja rješenja završavali bi kao negativni PR na lokalnim medijima u gradovima gdje bi odvozili otpad, a nedugo zatim bi im bilo i zabranjeno odlaganje istog. Nerijetko se dešavalo i da budu u centralnim informativnim emisijama državnih medija u negativnoj konotaciji. Nemogućnost iznalaženja rješenja, čak i kad je direktno država pozvana da pomogne izazvali su određene nesuglasice unutar same firme između rukovodećeg kadra ove kompanije, ceh loših odluka i procjena prebacivan je sa jedne na drugu adresu, a za sve to vrijeme otpad se i dalje nije odvozio.

Nakon neuspjelih i propalih dogovora sa Sarajevom, Zenicom, Kiseljakom, Kreševom, Travnikom, Rogaticom, Kaknjem …, nadošlo se i na ideju da se pokuša napraviti direktni ugovor sa deponijom bivšeg partnera u ovom poslu koji ima ugovor sa istom i koji je zadnjih nekoliko godina potpuno uspješno odvozio taj isti otpad iz kruga fabrike kao i iz Visokog. Posmatrajući poslovno, taj potez je potpuno nekorektan i jednak je poslovnom bezobrazluku odlaska direktno na adrese proizvođača automobila u Njemačkoj i ponuda nekih boljih uslova od onih koje nudi Prevent u Visokom. U tim pregovorima sa vlastima u RS-u, tačnije u Doboju uključio se veliki broj sudionika, a upletena je i politika. U razgovore je navodno bio uključen i potpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanović, inače Dobojlija, ali ni to nije dalo željeni rezultat. Ono što je indikativno u cijeloj priči o Preventovom otpadu, a vezano je za razgovore u Doboju jeste informacija prema kojoj je navodno aktuelna vlast u Visokom obećala Preventu rješavanje ovog problema!? Istinita ili ne, ova informacija ne ide u korist Visokog, posebno ako je netačna jer je zloupotrebljena funkcija i zakonodavne i izvršne vlasti i u konačnici nije dala rezultat, a što se prevedeno na politički jezik zove nesposobnost. U nemogućnosti kvalitetnog i dugotrajnog rješenja sa tretmanom svog otpada pojedinci iz, i u ime, kompanije Prevent špekulišu i trguju u ime Visokog po Doboju u svrhu vlastitog interesa i ličnog statusa unutar same kompanije.

U svakom slučaju jako negativnu poruku šalje cjelokupna novonastala situacija, prvo iz razloga što pojedinci iz kompanije Prevent direktno svojim ponašanjem ugrožavaju status firme sa kojom su donedavno uspješno sarađivali, zatim šteta nastaje i što se na taj način pojeftinjuje stvarni utjecaj aktuelne vlasti u Visokom izvan lokalnih granica i treća šteta koja je ujedno i najveća šteta po Visoko jeste otpad koji i dalje stoji u krugu fabrike i samo se nadamo da neki novi “mrzitelji” Visokog opet neće doći na ideju da ga zakopavaju direktno u krugu fabrike sa trajnim i katastrofalnim posljedicama na životnu okolinu.