Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

FOTO: Priča o “Bošku i Admiri” na novom albumu Zabranjenog Pušenja

Zabranjeno pušenje će do kraja ove godine izdati svoj deseti studijski album. Pjesma kojom bend najavljuje izlazak albuma nosi naziv “Boško i Admira” i bazirana je na istinitom događaju o, kako ih je CNN nazvao, sarajevskom Romeu i Juliji koji su tragično nastradali od snajperskog hica 18. maja 1993. godine. Na nekoliko lokacija u Sarajevu u toku je snimanje spota za pjesmu “Boško i Admira”, a režija je povjerena renomiranom reditelju iz Hrvatske Žaretu Batinoviću. Naša ekipa je bila na snimanju, gdje smo uradili intervju sa frontmenom Zabranjenog pušenja Davorom Sučićem.

Četiri godine poslije „Muzeja revolucije“ Zabranjeno pušenje snima novi album. Kadrovi za prvi singl i prvi spot snimaju se u Sarajevu, možeš li nam reći o čemu se radi?

Pjesma je poznata sarajevska priča, o sarajevskom Romeu i Juliji – Bošku i Admiri, mladim ljudima koji su nesretno stradali u ovom ratu boreći se da nađu mjesto za svoju ljubav, za svoju slobodu. To je jedna simbolična priča koja je aktuelna i danas jer poslije toliko godina mira mi još uvijek tragamo za ljubavlju i slobodom u ovoj državi i ja sam nekako u toj priči našao dosta veze s našim životima i sa onim što se nama danas dešava. Namjeravamo za 6. april da napravimo premijeru spota.

Kada možemo očekivati album?

Album bi izašao tek u devetom mjesecu. Mi smo ga mislili najaviti kroz neka dva singla. On će imati nekih jedanaest, dvanaest pjesama. Ovaj trenutak je vrlo bitan, za ovo neko vrijeme u kojem su se neke velike stvari za Bosnu dešavale i mislili smo sa tim singlom početi jer je i dvadeset godina od njihovog stradanja i na neki način smo htjeli i tom pjesmom obilježiti taj trenutak.

Inače su priču o sarajevskom Romeu i Juliji mnogi htjeli ispričati i snimati filmove. Međutim, ni porodica nije bila baš za tu vrstu eksploatisanja imena i događaja. Vi ste ipak razgovarali sa njima i dobili odobrenje?

Pa, jesam, ali mislim da nije porodica problem, mislim da je najveći problem te priče taj što se ona ne može ispolitizirati, što se na njoj ne mogu dobiti jefitini politički bodovi, što se za to ne može tužiti ova ili ona strana, što se ne može kapitalizirati na dnevnopolitički, jeftini način i tako mislim da je to najveći problem oko podrške takvom projektu, a mi je nismo ni tražili, jer smo znali da je nećemo dobiti.

Njih dvoje pripadaju jednom univerzalnom pogledu na svijet, jednom humanističkom pogledu na svijet u kojem za sitne dnevnopolitičke priče nema mjesta. Mislim da je to bio problem zbog kojeg priča nije doživjela javno prihvaćanje. To je priča koja je vrlo simbolična za nas, koja nam daje put i otvara nam perspektivu kako bi mi svi trebali da se odnosimo jedini prema drugima i kako da živimo u ovoj zemlji.

Kadrove za ovaj spot već nekoliko dana snimate na različitim lokacijama u Sarajevu, poseban kuriozitet je i reditelj spota?

Pa reditelj je čovjek koji je tako duboko ušao u to. To je Žare Batinović, reditelj poznati po Gibonnijevim spotovima, radio je zadnja dva spota Bajage i vjerovatno je najpoznatiji po spotu „Teške boje“ za grupu Majke. On se toliko saživio sa ovom pričom, već je tri mjeseca u njoj, u Sarajevu je već danima, istražuje mjesta, osluškuje priče, a upoznao je i roditelje kako bi sebe emotivno pripremio za rad na ovom projektu i stvarno je čovjek, budući da nije Sarajlija, pokazao toliko nečeg sarajevskog i sarajevske emocije i privrženosti.

Poruka pjesme je univerzalna, jasna, odlična. Kakva su tvoja očekivanja kada je riječ o prihvatanju te poruke?

Ovo je prvenstveno pjesma za Sarajevo, ovo je sarajevska priča i mislim da će se Sarajlije u njoj najviše prepoznati. Nadam se da će imati onu energiju koju dobre pjesme imaju i da će je osjetiti i ljudi koji ne znaju direktno za priču, koji nisu doživjeli i preživjeli ovdje rat. Kao što mi nekada čujemo neku pjesmu na engleskom i ne znamo joj tekst, ali nas energija pjesme privuče. Nadam se da će se to desiti sa ovom pjesmom i da će je ljudi razumjeti i van Bosne i Hercegovine jer ova priča nije samo naša.

federalna.ba/Adnan Jašarspahić i Hilma Unkić

{joomplucat:873 limit=40|columns=4}