Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Ekologija i javnost

Jedna od čarobnih riječi, riječi koje koristimo i zloupotrebljavamo bez poznavanja njihovog pravog značenja je i ekologija. Najveći «promet» ekologija danas ima u prodaji različitih proizvoda za koje želimo istaći da su napravljene od neškodljivih (nealergenih i nekancerogenih) materijala, te u reklamiranju firmi koje su kroz prefiks “eko“ u svom nazivu, potražile lakši proboj na tržistu.

Za većinu ljudi, pa čak i onih zaposlenih u javnim medijima, ekologija je termin koji je sinonim za gradsku čistoću. Spominjanje ekologije u tom smislu, asocira na broj kanti za smeće i papire na cesti. Isto tako, nije rijetkost čuti da je neki proizvod (kao što je, na primjer, kondenzator u autu) potreban «..samo za ekologiju» ili da se pri nekom privrednom poduhvatu «…još samo ekolozi bune».

Termin ekologija je nastao od riječi: “oikos“, grč. (dom) i “logos“, grč. (nauka), pa bi najdoslovnija definicija ovog termina bila nauka o domu. Iz  definicije slijedi  da iza termina ekologija treba da stoji i sljedeći, i to genitiv objekta čija se ekologija razmatra. Tako su uobičajeni izrazi: ekologija životinja (odnosno, samo jedne vrste, pa i samo jedne populacije), ekologija biljaka …. ekologija čovjeka. Sva živa bića na zemlji imaju svoj dom, stanište, a ekologija je nauka koja proučava veze između bića i njihove okoline.

Dakle, ekologija je daleko širi i obuhvatniji termin od gradske čistoće, mada je kvalitet života u urbanim sredinama jedan od glavnih pokretača ekološke nauke danas. Činjenica je da ljudi u gradovima sve više postaju svjesni lošeg kvaliteta njihovog okoliša, i to kako u lokalnim tako i u globalnim razmjerama. Zagađenje zraka, zemlje, vode, prekomjerna ilegalna i legalna sječa šuma, klimatske promjene, buka, uzurpiranje zelenih površina u gradovima i smanivanje poljoprivrednih površina kroz nedovoljno planiranu gradnju, samo su neki od ekoloških problema, koji su uzrok ili posljedica degradacije prirodnih sistema.

Međutim, nivo ekološke svijesti ljudi ne dostiže brzinu narušavanja i gubitka ekosistema svojstvenu današnjici. Na lokalnom nivou, brojni problemi vezani za pitanja standarda, uvijek služe kao “dobar izgovor” za neaktivnost i nepoduzimanje bilo kakvih akcija vezanih za okoliš, kako od strane zakonskih autoriteta, tako i od strane šire javnosti. Postavlja se pitanje: kolika sredstva su nam neophodna da počnemo razmišljati o svome domu? Jer, naša okolina jeste naše stanište, koje mi, suprotno svim drugim živim bićima, svakodnevno degradiramo. Cilj ovakvih konstatacija nije, naravno, napad na dostignuća savremenog života, nego isticanje potrebe za udruživanjem u uspostavljanju novih, humanijih standarda života. Naviknuti smo da takve standarde primjenjujemo samo u vlastitoj kući, gdje kao pojedinci možemo odlučivati. Međutim, prostor izvan naših vlastitih kvadrata ne smatramo svojim, te brigu o njemu obavezno prepuštamo nekom drugom. Istina je da ni akcije pojedinca, ako nisu bar podržane od ostalih članova zajednice, ne mogu imati velikog efekta. Jedini način djelovanja na poboljšanju kvaliteta životne sredine jeste zajednički rad i briga. Na početku procesa, u tom radu će neko imati manje, a neko više udjela, ali vrijeme je neophodan faktor u učenju, pa je tako i u učenju o zajedničkim dobrima.

Potrebno je  istaći da značajnog udjela u našem odnosu prema životnoj sredini ima neorganizovanost javnosti. Kako se organizovati?

Jedna od općinskih zajednica koja još uvijek nije shvatila važnost ekološke svijesti građana je Općina Visoko. Uviđajući da se stanje životne sredine na teritoriji Općine u mnogome može efikasno popraviti, općinske strukture bi trebale donijeti odluku o poduzimanju projekta Lokalnog akcionog plana za okoliš ili LEAP-a.

Generalni cilj projekta izrade Lokalnog akcionog plana za okoliš je udruživanje i animiranje građana u prepoznavanju prioritetnih ekoloških problema i planiranje izvodivih strateških akcija koje mogu poboljšati kvalitet života u Visokom.

Projektom su planirane različite javne kampanje koje treba da istaknu značaj planiranja zdrave budućnosti i posljedice sadašnjih oblika ponašanja u okolinskim problemima. Javne kampanje su jedna od mogućnosti da veliki broj ljudi iskaže vlastito mišljenje, odnosno viđenje problema i njihovih mogućih rješenja. Građani će imati višestruku mogućnost kontakta sa koordinatorima projekta, i to lično, putem e-maila, web stranice ili jednostavnim ostavljanjem mišljenja i prijedloga na posebno označenim mjestima u mjesnim zajednicama. Dakle, u projekat izrade Lokalnog Akcionog Plana za Okoliš Općine Visoko, pozvani su SVI, a naročito oni koji žele da projektuju zdravije uslove svoje budućnosti, kako ne bismo iste ili slične aktivnosti opisivali kao “seminarske“ koji su “bez učinka“. Djeca i okoliš će biti zahvalni.

U prostorijama Općine s ovim u vezi može se održati radionica na temu «Izrada Lokalnih Akcionih Planova», kojoj bi prisustvovali kako zainteresirani i uključeni građani, tako i predstavnici javnih komunalnih preduzeća, te kantonalnih ministarstava vezanih za ekološku problematiku.

Dakle, ako želimo, onda se i nije tako teško organizovati i uključiti u neku od ekoloških akcija. Pri tome treba istaći da u savremenom trenutku našeg društva udruživanje u nevladine organizacije predstavlja skoro jedini, ali nedovoljno popularan način organizovanja javnosti u cilju poduzimanja građanskih inicijativa. Stoga, ukoliko želimo formiranu spregu između zakonodavnih organa i najšire javnosti, ovom obliku organizovanja trebamo pružiti maksimalnu  podršku sa svih nivoa.