Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Reorganizacija Federacije

altJadno od najaktuelnijih političkih pitanja trenutno u FBIH jeste pitanje ustavnih promjena tog entiteta. Još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma eksperti su upozoravali da je državno uređenje BiH, pa tako i same Federacije, nefunkcionalno i neodrživo. Međutim  za izmjenu ustava BiH nije bilo nikad, a što je slučaj i danas, prije svega političke volje. Obzirom da od izmjena Ustava BiH kako sada stvari stoje nema ništa, američka administracija u BiH na čelu s amerčkim ambasadorom Patrickom Moonom odlučnija je nego ikada da se makar u jednom entitetu započne s ustavnim promjenama.

U tom pravcu amerčki ambasador je formirao i ekspertnu grupu koja bi trebala da do kraja maja izradi prijedlog Ustavnog uređenja Federacije, tj. novog preustroja Federacije, koji bi se onda trebao naći pred našim parlamentrcima i njihovim vođama. Ono što je već sad  evidento jeste da kod politčkih stranaka postoje različita mišljanja o tome da li treba ići u rekonstrukciju Ustava samo jednog entiteta ili ustavne promjene treba provoditi u paketu  na nivo cijele države.

U priču o promjenama Ustava Federacije uključuju se različita udruženja sa svojim prijedlozima i stavovima oko mogućeg budućeg uređenja Federacije. Prema onome što je već sad dostupno javnosti, uglavnom se priča svodi na preustroj pojedinih kantona koji prema svim parametrima ne mogu sami egzistirati i kao takvi su izvor konstanih gubitaka, te bi se iz tih razloga  trebali pripojiti nekim postojećim kantonima.

Ovi prijedlozi, kojih je istini za volju  najviše, doveli bi do smanjenja broje kantona, a samim tim prema izjavama eksperata iz različitih oblasti do uspostavljanja funkcionalnije Federacije, a s ekonomskog aspekta do velikih ušteda.

Međutim, još niko ne spominje niti daje odgovor šta ako i stvarno dođe do određenih promjena u smislu pripajanja odnosno ukidanja određenih kantona? To po automatizmu znači sigurno i ukidanje određenog broja radnih mjesta. Niko se u FBiH ne bavi tom problematikom. Dakle, kako i na koji način  riješti pitanja viška uposlenika u kantonima koji se budu ukidali? Nisu ljudi krivi što je neko, nekad ustrojio tu Federaciju i državu na način na koji je ustrojio. Oni su tu zato što je to tako propisano Ustavom i drugim zakonima. Da ne otvaramo raspravu o drugim pitanjima o kojima niko u svojim prijedlozima ne daje odgovore niti rješenja.

Svježi su primjeri kako se u BiH odvijaju nazor nametnuti i nepripremljeni reformski procesi. Mislim konkretno na reformu odbrane koja je polučila ukidanje dva entiteska ministarstva odbrane te ujedinjavanje vojske. Ta reforma je, pored svih prednosti, za posljedicu imala  veliko i nerealno opterećenje za budžet u smislu nerealnih penzionisanja, a čije se posljedice osjećaju i danas. Reformom odbrane, ako se dobro sjećam, rukovodila je upravo američka administracija koja se sad pretjerano ne sekira za ljude koji se bore da ostvare svoja elementarna prava, a koja su im zagarantovana u skladu s reformskim zakonima.

Prema relavantnim pokazateljima administrativni aparat Federaciju košta blizu dvije milijarde eura godišnje. I za nekoliko puta je veći od prosjeka u Evropskoj uniji (EU).

U Federaciji trenutno egzistira sedamdeset i četiri općine, u deset kantona, na polovini teritorije Bosne i Hercegovine, Federacija ukupno ima 111 ministara, 445 članova parlamenata, hiljade državnih službenika, šefova, pomoćnika, zamjenika, sekretarica…

Ako i treba praviti rekonstrukciju Federacije, a treba, onda je najbolje i najlogičnije da se Federacija organizuje na principu organizovanja našeg drugog entiteta, tj. da postoji jedna jaka entiteska vlada i općine sa jasno utvrđenim nadležnostima i mehanizmima koji će omogućiti zaštitu interesa svim narodima u BiH, kao i omogućiti zastupljenost  svih naroda u organima uprave bilo općine ili buduće entiteske vlade. Ovaj način organizovanja Federacije je sigurno najbolje, najfunkcionalnije, najsvrsihodnije rješenje za sve građane Federacije i rješenje koje je sa pravnog aspekta najednostavnije i najpravičnije urediti.

Uzmemo li gore navedene pokazatelje, koliko i za koje namjere se najviše troše budžetski novci, te ako uzmemo u obzir da većinu tih sredstava obezbjeđuju privredni subjekti i građani naših općina a ne Federacija ili kantoni, te ako to podijelimo samo na sadašnje sedamdeset i četiri općine u Federaciji i jednu entitesku vladu, naravno sa potrebna dva parlamenta, mislim na Predstavnički dom i Dom naroda, dobivamo i jasne ekonomske pokazatelje koji idu u korist navedenom načinu organizovanja Federacije. A svakao deteljnija razrada ovog modela organizovanja sa pravnog, ekonomskog, socijalnog, privrednog i drugih društvenih aspekata koje se sabom povlače ustavne promjene, dale bi još uvjerljivije dokaze u prilog ovom modelu organizovanja.

Siguran sam kada bi se ovaj model organizovanja detaljno obrazložio narodima koji žive u Federaciji, sa jasnim prednostima koje nudi za sve narode, da ga ne bi nitko odbio.

Problem u BiH, a tako i u Federaciji je činjenica da će političke elite i njihove vođe nažalost prije samog naroda imati priliku da  tumače bilo kakve  prijedloge ustavnih promjena, i to na način na koji to njima odgovora. Naime, samo našim nesposobnim političarima koristi ovaj neuređeni i komplikovani sistem. Sistem koji samo njima koristi da se bogate i napreduju, a usput isti taj sistem koriste da sakriju svoju odgovornost za katastrofalno stanje u kojem se nalaze njihovi narodi, obrazlažući to činjenicom da je sistem komplikovan, te da se zbog toga ne može ništa značajnije napraviti u pravcu razvoja i prosperiteta same države, a sa druge strane čine sve da do kvalitetnih ustavnih promjena uopće ne dođe.

Moram konstatovati da se i u ovakvom sistemu mogu postići bolji rezultati i to vrlo jednostavno: da se makar malo manje gleda svoj vlastiti interes, a više kolektivni interes, da ne kažem da se malo manje „krade”, da se postojeći zakoni primjenjuju u svom punom obimu, te da se ubrzaju postupci prilikom primjene zakona u samoj praksi.

Ovu su samo neki prijedlozi koji mogu olakšati život i građanima i privrednicima, privući strane investicije a mogu se postići vrlo brzo, i to bez velikih ulaganja, npr. da se postupak registracije firme sa sadšnjih 40-60 dana recimo ubrza makar na 15, a to se može uz jednu kvalitetnu organizaciju posla u organima uprave naše države, kao i sudovima.

Iskreno se nadam da će ekspertna grupa koju je sastavio američki ambasador imati dovoljno snage, a znanja im ne fali, da nam predloži ako ne idealno rješenje preustroja Federacije, onda makar najbolje i najfunkcionalnije u ovom trenutku.