Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Hoće li model kriterija o zapošljavanju u osnovnim i srednjim školama ZE-DO kantona doživjeti izmjene?

ug-prosvjetni-radniciPrijedlozi za izmjene Kriterija i konkursnih procedura u obrazovnim ustanovama ZDK:

  1. Na konkurse se javlja putem aplikacije koja se dostavlja školi (preuzeti model iz Distrikta ili proučiti model iz TK). Ukida se kopiranje, ovjeravanje i slanje kompletne dokumentacije za svaku školu za koju je raspisan konkurs. Predaja dokumenata slijedi po odabiru kandidatkinje/kandidata. Izbjegavaju se  ogromni troškovi kopiranja i ovjeravanja dokumenta, smanjuje obim posla u općinskim službama, a olakšava se rad komisiji za bodovanje. Naravno, slučajevi laganja u aplikaciji strogo se kažnjavaju.

  2. Član 1. Kriterija o načinu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika, stručnih saradnika i odgajatalja i ostalih zaposlenika u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima na području Zeničko-dobojskog kantona broj 10-38-12116/11 od 5.07.2011. godine (u daljem tekstu Kriterij) kaže da se Kriterij donosi „s ciljem osiguranja primjene najviših standarda ljudskih prava i sloboda“, a onda je već 2. član naslovljen kao  „Prioriteti u zapošljavanju prije bodovanja“, što je potpuno kontradiktorno sa samim tekstom člana 2. a) 1) u kojem stoji „prioritet pod jednakim uvjetima prilikom prijema u radni odnos imaju osobe u skladu sa članom 15. Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica“. Da li je „prije bodovanja“ ili „pod jedankim uvjetima“? U praksi je to provođeno zaista kao prednost prije bodovanja, što je uveliko u sukobu sa nizom zakona (prilog Velide Mahovkić, diplomirane pravnice),  Ustavom ove zemlje, ali vrlo indikativno i sa članom 5. Zakona o radu u kojem stoji: „Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duštvenih poteškoća“. Stoga predlažemo da se ovaj član i Zakon na osnovu koga je donesen  preispita, te se eventualno naprave neki ustupci u vidu doživotnog dodanog broja bodova za pomenute kategorije, ali da apsolutna prednost ni u kojem slučaju ne smije postojati.  Morate imati u vidu i to da neki kantoni uopće nemaju pomenuti član ili ga imaju samo kao korektivni faktor pri jednakim uvjetima, te bi nam se mogao desiti veliki priliv „lažnog useljavanja“, tj. prijave mjesta boravka u našem kantonu od strane pripadnika kategorija iz člana 15. koji će doći i, u nemogućnosti da to čine u svojim, pomenute beneficije koriste u našem kantonu. Da ne spominjemo koliko je taj zakon diskriminatoran prema ŽENAMA, te koliko samo stavki Zakona o ravnopravnosti spolova BiH krši. Posebno je to intenzivirano činjenicom da su žene mnogobrojnije u sektoru obrazovanja, te se pomenutim članom 15. daje povlašten položaj muškarcima u oblasti obrazovanja, dok žene koje su bile tokom rata u radnoj obavezi i rizikovale svoje živote svakodnevno odlazeći u školu i držeći nastavu, ne dobijaju apsolutno nikakva uvažavanja.

  3. Članom 2. Kriterija prioritet prije bodovanje dobijaju osobe proglašene tehnološim viškom. Predlažemo da po okončanju nastavne godine škole traže saglasnost nadležne kantonalne komisije Ministarstva za broj odjeljenja i tehnološke viškove i da se rješavanje problematike tehnološkog viška kadrova obavi prije raspisivanja konkursa, ali i da se obratiti pažnju na to od kojeg vremenskog perioda se lice vodi kao tehnološki višak, te da se ta rješenja preispitaju unutar Ministarstva. Sve to s ciljem da se smanje troškovi i nepotrebna mrcvarenja licima koja svake godine traže zaposlenje.

  4. Član 3. Kriterija:

    a) Ovaj član prilikom bodovanja čekanja na posao direktno podstiče „rad na crno“ jer čekanjem na posao smatra samo čekanje na evidenciji službi za zapošljavanje; ako neko radi posao mimo struke dok čeka posao u struci glede prikupljanja bodova je na velikom gubitku, stoga je  prisiljen tražiti posao izvan struke koji mu neće nuditi mogućnost prijavljivanja za rad na tom radnom mjestu. Stoga treba dopustiti da se čekanje na posao u obrazovanju dokazuje čekanjem na zavodu za zapošljavanje, ali i papirom kojim se dokazuju uredno zakonski izmirene obaveze za rad u nekoj drugoj struci.
    b) Treba naglasiti i to da je uredu da se osobama koje rade na nepunoj nastavnoj normi to preračunava u punu i tek onda boduje kao puni mjesec rada u obrazovanju, ali onaj ostatak vremena mora se bodovati kao i čekanje na zavodu za zapošljavanje, jer to jeste čekanje na posao.
    c) Predlažemo i da Kriterij priznaje bodove sa evidencije za zapošljavanje ljudima iz ovog kantona koji su određeno vrijeme proveli čekajući posao drugdje.
    d) Nevjerovatna je šta stoji iza igre riječi „rad u ustanovama obrazovanja“. To nadalje daje potpuno pravo pomoćnim radnicima koji rade u ustanovama obrazovanja pa se eventualno odluče za upisivanje i završavanje fakulteta iz oblasti obrazovanja, da i svoj staž koji se odnosi na rad u ustanovama obrazovanja prije diplomiranja,  potpuno jednako bude vrednovan kao i rad nekoga ko u istoj ustanovi isti vremenski period radi kao nastavnik.
    e) Uopće, nedopustivo je da se staž prije diplomiranja boduje jednako kao staž nakon diplomiranja. Usljed nepostojanja kadra, u školi su radila lica različitih struka samo sa završenim kursevima ili čak bez ikakve dodatne praktične i pedagoške obuke. Nečuveno je da se takav rad vrednuje jednako kao rad osoba koje su završile višegodišnje studije. Stoga predlažemo: za čekanje na posao od dana sticanja stručne spreme tražene konkursom 0,1 bod po mjesecu, kao što to i jeste; ali da se isti princip prenese i na vrednovanje rada: samo za rad nakon sticanja diplome tražene konkusom  0,15 boda po mjesecu. Ovakvo rješenje ujedno rješava i prethodno pomenuti problem  4. d).

  5. Član 9 Kriterija:
    Svi konkursi za sva radna mjesta u narednoj školskoj godini raspisuju se po završetku prethodne školske godine u junsko-julskom terminu, kako bi se izbjegle gužve na intervjuima i ispoštovalo vrijeme za žalbeni rok, ali  i odgovori na žalbe od strane školskih odbora. Naime, zastrašujuće je ovo što nam se desilo na početku ove školske godine koja je počela 3. septembra, a pojedine škole su konkurse raspisale jako kasno, te intervjue s kandidatima zakazale čak i u oktobru, a nakon reagovanja prosvjetnih radnika svi razgovori su zbijeni u 3-4 dana. Tome u prilog ide i član 6. stav (5) koji kaže da školski odbori za posao biraju prvorangiranu osobu s konačne liste, a ako ta osoba odustane „uz predočenje izjave u pisanom obliku“, bira se sljedeća kandidatkinja/ sljedeći kandidat – a to je ipak proces koji, ako ga se poštuje, u nekim slučajevima zahtijeva duži vremenski period.

  6. Da bi se malverzacije u pozivanju osoba na rad po redoslijedu smanjile predlažemo jedinstven model odluka o prijemu u radni odnos, tačnije „odbijenica“, koje bi sadržavale tabelarni prikaz svih relenavantnih informacija: broj bodova po svim kriterijima, broj bodova na intervjuu, konačnu rang-listu.

  7. Predlažemo i definiranje standarda za prijem u stalni radni odnos, npr. pet uzastopnih godina na istom radnom mjestu. Mora na obratiti pažnja na stalnu rotaciju nastavnika koja zna biti stresna za učenike, posebno u nižim razredima, ali i za nastavnike.

  8. Zapanjujuće sume novca izdvajaju se za plaćenje putnih troškova radnicima, stoga predlažemo i izvjesnu bodovnu prednost osobama koje se u skladu sa svojom prijavom mjesta boravka (npr. u trajanju od najmanje 8 godina) prijavljuju za rad na području svoje općine, a istom se voditi i prilikom raspodjele tehnološkog viška. Svjedoci smo da se to u pojedinim školama dešava sistemski iza kulisa, bolje onda da se i takvi postupci stavi u zakonske okvire.

  9. Neophodno je omogućiti priliku za obavljanje pripravničkog staža svim pripravnicima i volonterima koji se vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i to po mogućnosti unutar svoje općine i uz naknadu putnih troškova i toplog obroka.