Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Bartolomej Stanković, mladi visočki pijanist

altMladi visočki pijanist Bartolomej Stanković već duži niz godina ostvaruje velike uspjehe na muzičkoj sceni ne samo Visokog i BiH nego i šire. Do sada je osvojio veliki broj nagrada i svrstava se među najuspješnije mlade muzičare i pijaniste naše zemlje. Zbog svih uspjeha, nedavno ga u svom kabinetu ugostio i premijer ZDK-a Fikret Plevljak te mu izrazio podršku za sve ono što radi. Ono što je jako bitno naglasiti jeste da će Bartolomej predstavljati Bosnu i Hercegovinu naredne godine na muzičkom biennalu u Zagrebu, kao jedan od kandidata koji će predstavljati kompozitore iz država koje nisu u EU. U nastavku pročitajte i razgovor koji smo za Visoko.co.ba vodili s ovim mladim umjetnikom.

* Prije svega, za one koji još uvijek ne znaju tvoj “muzički put”, da nam se malo predstaviš. Kako je teklo tvoje obrazovanje?

– Svoje osnovnoškolsko obrazovanje sam stekao u OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” u Donjem Moštru, za koju me vežu lijepa sjećanja i posebni trenuci iz ranog djetinjstva. Uporedo s ovom školom, pohađao sam Školu za osnovno muzičko obrazovanje”Avdo Smajlović” u Visokom, gdje sam učio klavir kod nastavnice Bahrije Šabanović. Srednju muzičku školu Sarajevo u Sarajevu sam pohađao i završio 2006. godine u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Moje pravo profesionalno školovanje je studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi čuvene hrvatske pijanistice prof.em. Pavice Gvozdić, kod koje sam uspješno magistrirao 2011. godine odsviravši dva značajna djela pijanističke literature (Franz Liszt Sonata u h-molu, M.P.Mussorgski Slike s izložbe). Nakon završene Muzičke akademije u Zagrebu, upisao sam postdiplomski studij na pijanističkoj akademiji “Steinway Society” u Veroni te uspješno završio ove godine u junu.

* Kakva su tvoja iskustva sa dosadašnjih nastupa i gdje si sve nastupao?

– Nastupao sam u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije, a svaki nastup nosi sa sobom i posebne impresije. Posebno je psihološko stanje čovjeka prije nastupa i poslije nastupa i zaista je užitak pratiti samoga sebe u toj promjeni stanja svijesti.

* Ima li neki nastup koji posebno pamtiš?

– Svaki je nastup poseban, ali recimo nastup na Federalnom takmičenju u Tuzli 2005. godine, kada sam nastupio kao takmičar te sam nagrađen Specijalnom nagradom s osvojenih 100 bodova je zaista jedan od najdražih. Ali ne zbog same nagrade, ona je vremenom iščezla iz sjećanja, ali trenutak psihološkog stanja kada sam osjetio da sam otišao u jednu drugu dimenziju, u jedno više stanje svijesti prilikom sviranja Beethovenove Sonate u e-molu, je jedan poseban trenutak kojeg ću zasigurno pamtiti cijeli život. Iako je takvih trenutaka bilo i poslije, poseban nastup mi je i kada sam svirao svoj završni ispit na 4. godini studija. Svirao sam teški Mephisto waltzer od Franza Liszta i osjetio poslušnost svojih uvježbanih ruku, koje su letjele po klavijaturi nevjerojatnom brzinom, a ja sam sve to posmatrao kao general koji posmatra svoje vješto uvježbane vojnike.

* Koliko muzika utiče na tvoj kompletan život?

– Muzika je ta koja je mene usmjerila na jedno životno putovanje koje mi otkriva i koje će mi otkriti mnoge ljepote i tajne cjelokupnog univerzuma. Jer, muzika zaista ne poznaje granice. Bachova muzika me je naučila poniznosti, Mozartova radosti, Beethovenova razmišljanju, Chopinova zaljubljenosti, Lisztova ponosu, Rachmaninovljeva veličanstvenosti, a muzika Čajkovskog intimnim osjećanjima duše. Tolike godine proučavanja muzike, dovele su do toga da ja ne moram slušati muziku, ona je u meni, sa mnom, svakodnevno i u svakom trenutku. Osluškujem radost, sreću, tugu, čežnju iz tonova koji dolaze negdje iz daleka, a tako su blizu, da imam ponekad osjećaj da ih mogu bez poteškoće uhvatiti. Ali, muzika je mistična, neopipljiva, ne možemo je uhvatiti, vidjeti, ali je zato možemo osjećati i voljeti.

* Da li imaš podršku ljudi oko sebe, porodice, prijatelja, pa i vlasti?

– Podrška okoline je sjajna, ljudi vole muziku. Naravno, ne vole svi slušati klasičnu muziku, ali isto tako ne vole svi sladoled od vanilije, neki vole onaj od čokolade. Siguran sam da je uvijek bilo i da će uvijek biti ljudi koji će voljeti muziku kojoj su najbitnije one najvrijednije ljudske osobine, koja je u harmoniji s prirodom koja nas okružuje. To nije samo klasična muzika, koja je zapravo muzika iz razdoblja 18. stoljeća, to je i muzika baroka, renesanse, romantizma, impersionizma. Takva muzika postoji i stvara se i danas, samo ju je malo teže pronaći. Predstavnici vlasti su pokazali da vrijednuju kulturu i da su spremni podržati ideje mladih ljudi koji žele dati svoj doprinos svojoj sredini. Svakako želim zahvaliti Općini Visoko na dosadašnjoj potpori, Vladi ZDK, ali i nevladinim organizacijama kao što je Damar Omladine koji su uvijek tu da pomognu kada je u pitanju dobra ideja i lijep događaj.

* Naredne godine predstavljaš BiH na biennalu u Zagrebu. O čemu se zapravo radi?

Naredne godine održat će se Muzičko biennale u Zagrebu. Hrvatsko društvo skladatelja, koje je organizator ovog internacionalnog festivala moderne muzike objavilo je konkurs gdje su se mogli prijaviti kandidati koji bi predstavljati kompozitore iz država koje nisu u EU. Prošle godine sam premijerno u Visokom svirao Metamorfoze od Avde Smajlovića, kompozitora koji je rođen u Visokom, djelo moderne muzike u kojem se krije niz sjajnih zvučnih efekata. U oktobru sam položio audiciju pred komisijom koju su činili ugledni muzičari i profesori kao što je Mladen Tarbuk, Krešimir Seletković, Frano Đurović i Zatko Tanodi, te ću predstavljati Bosnu i Hercegovinu i djelo Avde Smajlovića na koncertima Muzičkog biennala 2013. koji će se odvijati u dvorani novog Muzeja sa suvremenu umjetnost u Zagrebu.

* Kakvi su planovi za budućnost?

Planovi za budućnost su mnogobrojni, ali jedan uvijek ostaje – nastaviti putem kojim sam krenuo i koji mi otkriva najljepše stranice knjige života na ovom krasnom svijetu u kojem živimo. U tom planu se kriju i koncerti koje ću prirediti u Visokom, ali i u drugim gradovima BiH i inozemstvu, a svojim pristupom želim pomoći ljudima da zavole lijepu muziku i da njeguju tu ljubav, jer će im ona stostruko uzvratiti.

(Razgovarao Neven Krajišnik)