Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Visočki jahači apokalipse

altOdake krenuti, od tezge, vage, tasa, givikta, sasvim je svejedno. Tačno je samo da su pijace tržišta, ali i prostori okupljanja i komunikacije ljudi. Sigurno je da i zbog tih osobina, njegovanim kroz istoriju, tradicija kupovine na pijacama ima  ozbiljan  sociološki aspekt. Istorijski oblik nastanaka pijace, uglavnom je vezan za vašare, te su u nekim sredinama i do dan-danas ostali kao dio tradicije okupljanja ljudi, jedan dan u sedmici ili u vrijeme vjerskih praznika. Intezivniji razvoj datira od dolaska Turske na ove prostore. Ljudi suočeni sa  pojavom da nečega imaju više nego što im treba, a nečega malo ili uopšte nemaju, spontano formiraju mjesta na kojima će da razmijenjuju dobra. Samim promjenama načina života i tehnološkim razvojem, mijenjale su se i pijace. Pored svih pojava megamarketa, kao savremenih oblika trgovine  pijace su ostale tradicionalno dominantna prodajna mjesta. Sve tržišne promjene, po nepisanom pravilu, prvo uočavaju  prepoznavajući i koristeći prednosti direktnog kontakta sa kupcima, što je još jedna od ključnih osobina pijaca koja ih razlikuje u odnosu na druge, moderne oblike trgovine. Kako su nastale, pa sve do danas pijace su barometar društveno-ekonomskih prilika u mjestima u kojima egzistiraju.

VISOČKA PIJACA IMA NOVOG VLASNIKA !!!

Hipoteka je založno pravo na nekretnini na osnovu koga  hipotekarni povjerilac  može naplatiti svoje potraživanje iz vrijednosti te nekretnine (ukoliko dužnik to ne učini na vrijeme) prije ostalih povjerilaca. Hipoteka predstavlja način zalaganja nepokretnosti, to je ujedno i jedini mogući način zalaganja nepokretnosti koji pogoduje i povjeriocu i dužniku. Dužniku jer dobija povoljnije uslove kredita, nižu kamatu, može da koristi nepokretnost koja je opterećena hipotekom dok za povjerioca predstavlja sigurnost da će naplatiti svoje potraživanje zajedno sa kamatama.

Dođite i uživajte u uzbudljivosti ovog “praznika” bezobrazluka i nepoštovanja prema građanima Visokog. Ispada da firme propadaju preko noći i da se novac s njihovih računa isisava u jednom koraku, a ne da su sve firme u ovoj državi upropaštene na jedan te isti način. Poslovni plan pod radnim nazivom “Nikome ne plaćam”. Ni vodu ni struju, ni prostor, ni dobavljače, ni saradnike ni doprinose, ništa. Sve se stavi pod hipoteku, dobiju se milionski krediti i ponovno nikome ništa se  ne plati. U međuvremenu “kaem-ovi” s računa preusmjere se na neku drugu firmu i s njom kao posluje. Kad dug naraste na vrijednost firme, onda ista se proda za nula “kaem-ova”. Sve je super, sve je za pet. Za sve to vrijeme državne, federalne, kantonalne i općinske institucije ne prave nikakve probleme. Stečaj je neminovnost i on je taj koji bi trebao biti zadnja stanica u nizu pravnih mehanizama kojima se ovi  jahači Apokalipse u startu mogu zaustaviti u kriminalu. Fundamentalno je pitanje koliko trebaju takvi pokrasti da ih otkriju? Milion, dva, tri? Koliko godina ne trebaju plaćati doprinose dok se nekome upali lampica? A banke, uglavnom strane, rade li rade svoj posao…