Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Ratom u Bosni ispražnjene fabrike čekaju na Turske investitore

altPoštovani,

Za Vas smo preveli tekst koji je objavljen nakon posjete visočke delegacije Turskoj, predvođene gospođom Amrom Babić. Isti je objavljen listu Zaman koji izlazi u tiražu od preko 1.200.000 /milion i dvijestotine hiljada/ primjeraka. Velika je to reklama za naš grad i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Ratom u Bosni ispražnjene fabrike čekaju na Turske investitore

Rat u Bosni je odnio na desetine hiljada života. Doprinio je ekonomskom zastoju. Ali čak i unatoč nedostatku političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini još uvijek se nude velike mogućnosti za strane investitore u raznim sektorima. Mnoge tvornice koje su za vrijeme Jugoslavije u Jugoistočnoj Europi važile za važne proizvođačke centre očekuju da ce se vrate na staze stare slave.

Iz grada Visokog, poznatom po proizvodnji  tekstila, poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, grupa biznismena u društvu bivše ministrice finansija ZEDO kantona Amrom Babić posjetila je Tursku, objašnjavajući kako je za pokretanje velikih praznih fabrika potreban svježi novac kojeg nema, i kako  ova regija za turske investitore može biti vrata prema Europi.

Babić:  „Na području grada Visokog radne snage ima i prilično je jeftina u odnosu na Evropu. S ostalim zemljama Europske Unije postoji sporazum o slobodnoj trgovini. Visoko ima Slobodnu zonu koja se nalazi u središnjem dijelu zemlje. Turski investitori ukoliko presele svoje proizvodne pogone u Visoko bit će u mogućnosti da svoje proizvode, bez plaćanja dodatne carine, izvoze u Europu”.

U Visokom, gradu koji je veoma blizu glavnog grada Sarajeva,neke od velikih automobilskih tvrtki kao sto su Volkswagen i Renault već se bave proizvodnjom sjedišta i drugih dijelova za automobile. U Bosni, gdje je nezaposlenost preko 40 posto, minimalna plaća, uključujući sve poreze, iznosi oko 350 eura.

Zajedno možemo proizvesti sjemena povrća

Nermin Kadrić ispred BIOS firme koja posluje u sektoru poljoprivrede tvrdi da se sjemena povrća uvoze iz Izraela, Holandije i Francuske. U isto vrijeme gospodin Kadrić, koji je i profesor menadžmenta, ističe: „Zadnjih deset godina u Turskoj proizvodnja sjemena povrća se poprilično razvila. Mi želimo da sjemena uvozimo iz Turske. A nudimo i da zajedno proizvodimo i povrće i sjemena. Naš jedini nedostatak je tehnologija”.

Vispak,firma iz prehrambenog sektora koja je prije rata zapošljavala oko 2000 radnika po riječima sadašnjeg direktora firme Mugdina Imamovića danas upošljava oko 300 uposlenika. Imamović: „Iako je radna snaga veoma jeftina radnici su visoko kvalificirani. Radnici koji su godinama radili u fabrikama za tekstil i kožu danas rade u potpuno različitim sektorima. Ukoliko dođe do ponovnog rada ovih fabrika neće biti problema sto se tiče radne snage.”

Bilalović Senad je odgovoran za izvoz u  KTK-u, fabrici koja je u prijeratnom perioduvažila za jednu od najvećih proizvođača kože u Jugoistočnoj Europi. On je istaknuo drugačiju priliku za investitore iz Turske. „U sektoru kožarstva polugotovi proizvodi koji bi sedovršili u postrojenjima u Visokom i tako izlazili na tržište Europske Unije iSAD-a,sa staništa poreza, zbog povoljnosti slobodne trgovineomogućujubolje prilike za investitore nego što su u Turskoj.”

Senad ističe:„Mi oko 10 posto naših proizvoda izvozimo u Ameriku, tu ima potražnje ali nam jeproizvodnja ograničena. Ukoliko se polugotovi proizvodi iz Turske dovršavaju  u Visokom svi ćemo imati koristi od pogodnosti koje možemo koristiti.”

Država je do sada u zadnjih deset godina izgradila samo 40kilometara autoputa.Biznismeni iz Bosne žele da prenesu iskustvo Turske u sektoru građevinarstva u Bosnu koja zahtjeva velike infrastrukturne investicije.

Tekst je preveo Edin /Meho/ Dedić.