Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Fondacija Visoki

gorancakic visokoKoliko puta u posljednje, bremenito problemima, predizborno vrijeme čitamo dobre prijedloge oko nove Fondacije „Visoki“ i regionalnom povezivanju bliskih općina, a da nitko ne reaguje na to. Što li?
Kad se još zna da je Visokom jedino valjalo kad je bilo u Regionalnoj zajednici općina Vareš, Breza, Visoko, Kakanj, Kiseljak, Kreševo i Fojnica i kad je sve što je spomena vrijedno nastajalo i „živjelo“ u  Zajednici općina. Za ove mlađe napomenimo da je u to vrijeme autoregistracija za navedene općine bila VI – 000-000, pa je svaki pokušaj vraćanja dobrim vremenima vrijedan pomena ili kako davno reče Hakija Pozderac: „Pametni ljudi idu uvjek gdje su obične pare.“
Očito da je u elaboratu o opravdanosti udruživanja u jedan značajan oblik turističke ponude u jednom bliskom regiona učestvovalo dosta stručnih ljudi koji su, po meni, napravili idealan projekat u kojem samo trebaju biti postavljeni zajednički ciljevi prema sekundarnim oblastima turističkih osobitosti svakog od centara. Nikako ne zaboravimo da je u Egiptu turizam kao velika privreda grana predat na upravljanje jednoj kategoriji egipatskih naroda, pa zašto i kod nas ne bi dao značajne rezultate. Neobično je dobro što autor ideje koristi isti metod visočkog ega kao nekad da Visoko zavisi od  opravdanog nepovjerenja prema onima koji Visokom  nude blagostanje za sutra kao da u Visokom nema mladih i pametnih stručnjaka.
Okolnosti u kojim se našlo Visoko poslije ratnih događanja, njegov raspad kulturnog i istorijskog središta, sportskog i svijetski poznatog industrijskog brenda, doveo je u situaciju stanovništvo da se osjeća veoma ugroženim i napuštenim od svih. Nikako se ne smije prihvatiti teza da krivicu donose okolnosti sa strane kad se zna da su naši ljudi itekako „odrađivali“ dobro poslove segmentima vlasti u kojoj su preferirali i koji su krivi za veliki broj propusta iz vremena kad je Visoko izgubilo svoj identitet.
Eto što imam povjerenja u novo, sve ono što bi moglo donijeti Visokom korist, ali uz značajnu dopunu organizacionih segmenata nedostajućih u datom trenutku. Dobro je da će učestvovati bratske općine u svemu, dobro je da će lokalne prilike dominirati u onome što misle da imaju, ali je dobro što se mogu oganizovati i zdraviji segmenti takve zajednice.
Neću se osvrtati na sve sastavne dijelove turističke ponude zajednica, ali hoću da u oblasti istorijografije dam svoj doprnos svim općinama koje imaju toliko istorijske građe da im Evropa može zamjeriti. Visoko je centar rađanja srednjovjekovne Bosne na temeljima neolitskih naselja sa 3 i više hiljada stanovnika. Kakanj postojbina kakanjskog čovjeka i kasnije   bosanske državnosti, ljetnikovaca i dvora Kraljeve Sutjeske i  Vareš rudište i zanatsko središte i polaninu Perun, Breza ima Župču i Dabravine, spomenik ilirskog vojskovođe Batonu i njegovoj porodici,tajna  je za mnoge koji nikako nemaju spoznaje da u centru Breze postoji lokalitet grada koji je nastao prije dolaska Rima u ove krajeve i za koje je car Porfirogenit spomenuo da u Bosni postoje dva grada Katera i Desnik. Malo ko i od Brezana zna da usred Breze postoji lokalitet Desnek. Kiseljaka i njegovog značenja nalaza koji potiču od Boga Mitre.

Šta onda nisam rekao a započeo sam priču? Ima li iko ikakvu ustanovu istorije osim Visoko, Zavičajni muzej koji je umoran od butmirske kulture, neolita, pokojeg nalaza iz bronzanog i željeznog doba, srednjeg vijeka i kraljevine, ili jednostavno rečeno od istorije koja kontinuitetom življenja pokazuje geografsko područje u kom je nastajalo sve što se danas zove Bosnom i Hercegovinom?
Ako bi htjeli dati doprinos novoj Fondaciji onda treba uraditi da svaka od općina ima centar istorijskog dokazivanja. Mi u Visokom danas treba da plačemo ako imamo suza, jer nikom nije jasno ko to rovi po visočkim brdima i ko podupire mogućnost dobijanja dozvola za rad, a da naš muzej ne čini nijedan razuman potez da zaštiti ono na čemu je pisalo nekad : „Pod zaštitom države“. Vodi  li iko računa ako postoji jedan arheolog i to Italijan koji kopa po brdima za dva „gospodara“, sad na Visočici, pa u tunelu, pa na Čejengradu, na  Bedemi, Velikom Gradcu u Goduši, pa na Visu ili… Odakle keramika s drevnog Daorsona u prilazima Čajengradu? Da li se to ko zeza našim nastojanjima? Niko živ ne može opravdati ovako nešto i zato predlažem formiranje udruženja u Visokom koje će skupiti sve mlade nezaposlene arheologe, geologe, pedologa, istoričare umjetnosti, statičara, građevinca sa dobrim poznanstvima bilo kakvim labaratorijem koja će raditi one najprostije zahvate, koji će davati besplatne savjete svakom ko želi na tenderima dobiti pravo na iskopavanje i koja neće biti posvađana sa svim relevantnim institucijama u državi.
Neka se niko ne ljuti, neko mora započeti trajnu obavezu zaštite istorijskog blaga Visokog i svih zainteresovani koje se nalazi u lokalnim zajednicama i koje može polahko „klizucati“ sa svojih mjesta kad nemamo nikog od struke izuzev istoričara umjetnosti.

clip image002

Uljna lampica iz Daorsona najednom je postala nalaz iz Čajengrada.

Eto zato kažem da je ideja osnivanja  Fondacije „Visoki“ veoma dobra, ali je treba dopuniti pratećim naučnim strukturama koje joj nedostaju. Još samo da se promotivni okviri prošire  i ne bojmo se da će neko sumnjati u našu mladost.