Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

FOTO:”Visoko je srce Bosne”

alt“Monografija Moštra” naziv je dokumentarnog filma koji se snima na području visočke MZ Moštre. Radi se o projektu kojeg je iniciralo OU Bedem iz Donjeg Moštra, a na čijoj realizaciji, između ostalih, rade akademik Muhamed Filipović, akademik Ibrahim Pašić, profesor Senad J. Hodović i reditelj filma Tarik Hodžić.

Povodom snimanja i skorog završetka ovog filma danas je u prostoru Hotela Centar u Visokom organizirana i press konferencija na kojoj su o ideji i posljedicama snimanja jednog ovakvog dokumenta govorili njegovi tvorci.

Ističući kako je izuzetna čast raditi na ovakvom dokumentarnom ostvarenju, akademik Ibrahim Pašić rekao je kako je područje Moštra puno duhovnosti i sjedište mnogih bosanskih vladara, te da je potpuno opravdana inicijativa da se u jednom ovakvom zapisu zabilježe svi značajni momenti ovog područja. Akademik ističe kako je prema njegovom mišljenju „Visoko srce Bosne”.

S njegovim mišljenjem složio se i akademik Muhamed Filipović, izuzetno zadovoljan saradnjom s mladim ljudima koji u okviru i izvan rada OU Bedem učestvuju na ovom projektu.

„Ja sam mišljenja da je ulaganje u ljude, nauku i kulturu najjeftinije i najisplativije ulaganje o kojem se danas, nažalost, ne vodi računa. Smatram ovaj dokumentarni film vrlo vrijednim za nas, ali i za buduće generacije.” – istakao je između ostalog Filipović.alt

Film je sniman na teritoriji Moštra, na onim lokacijama koje su historijski najznačajnije.

“Amerikanci, kao nacija koja proizvodi najveći broj filmova godišnje, poznati su po stvaranju svoje historije – a mi koji imamo prebogatu stvarnu historiju – nažalost nemamo interesa da ju dokumentujemo, ali ovaj će film biti početak i vjerovatno motivacija i drugima” – istakao je na press konferenciji Tarik Hodžić, reditelj dokumentarnog filma “Monografija Moštra”.

„Prvo poznato mjesto gdje se nalazio dvor jednog bosanskog vladara jest i danas postojeće selo Moštre, u sredini Visočkog polja, na lijevoj obali rijeke Bosne. Najstarija vijest o Moštrima, kao mjestu gdje vladar (ban) obavlja svoje službene poslove i gdje funkcionira njegova kancelarija, nalazi se u povelji bana Stjepana II Kotromanića iz 1326-1329. god. Povelja je pisana ‘na Moštri’. Iako se u ovoj povelji i ne govori izričito o bosanskom dvoru, može se opravdano zaključiti da je on u Moštrima već u to vrijeme postojao. Iz kasnijih izvora se vidi da je Moštre mjesto gdje vladar češće obavlja državne poslove, i što ti izvori posebno spominju i vladarski dvor. Svečana povelja kralja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću, prema samom tekstu povelje, izdata je u kraljevskom dvoru u Moštrima. Dvor u Moštrima bio je u svojoj funkciji još i 1397. god. Te je godine kraljica Jelena izdala jednu razrješnicu računa ‘na Moštri’ – u Moštrima.

Sve ove činjenice pokazuju svojim prisustvom do dana današnjeg da je Moštre još od srednjovjekovne Bosne igralo veliku ulogu u stvaranju kulturno-historijske baštine same države Bosne. S okolnim naseljima Moštre je uvijek zauzimalo samo srce Bosne, što zbog svog geografskog položaja, što zbog prirodnih resursa (pored zemljoradnje, postojale su i dobre mogućnosti za razvoj stočarstva, koje u ovim periodima postaje vodeća privredna grana) kakve su tražili ljudi u eneolitu, Moštre je uvijek bilo u žiži interesovanja. Sve to je vjerovatno i uticalo da srednjovjekovni bosanski vladari izaberu ovaj kraj kao mjesto svojih dvorova.

Mišljenje povjesničara je da se u Moštrima nalazilo i posebno vjersko učilište, jer se ni osnovna pismenost, a kamoli visoka iluminatorska i kaligrafska vještina i vjerska naobrazba nisu mogle postići bez nekog školskog sistema.

Za Moštre se također zna, barem orijentaciono, gdje su bile, jer i danas postoji selo istoga imena, iako ruševine kraljevskog dvora još nisu arheološki identificirane” – piše između ostalog o historijskom razvoju Moštra od srednjovjekovlja do danas na stranici www.oubedem.org.

O radu na ovako obimnom i značajnom projektu govorio je i direktor Zavičajnog muzeja prof. Senad J. Hodović ističući kako u sve češćim i neprestanim napadima na identitet BiH – ovaj film predstavlja važan dokument o historiji ne samo ovih krajeva već države Bosne.

“Zbog budućih generacija i njihovih spoznaja potrebno je da se u ovaj i slične projekte uključi i lokalna zajednica jer je to njihova dužnost” – ističe Hodović.

Zahvaljujući se visočkim medijima na podršci i prostoru koji se posvećuje ovom dokumentarnom filmu, Adnan Frljak, predsjednik OU Bedem Donje Moštre, ističe da je jedan od razloga snimanja ovog filma stvarna vrijednost i želja da se činjenice ne zaborave, već da budu poticaj mladima u njihovom pogledu na historiju moštranskog kraja.

{joomplucat:448 limit=12|columns=4}