Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

FOTO: Džemre

Koliko smo puta čuli riječ džemre, a da nikad nismo razmišljali šta znači i čijeg je porijekla.

Mart 5. je dan kad je zadnje džemre puklo ove gospodnje 2012.g.

Šta znači onda džemre? Recimo da je to turcizam. Turci su u periodu od 412 godina vladavine u Bosni ostavili i narodni, prirodni, zemaljski kalendar ciklusa koji se obnavlja svake kalendarske godine, a počinje sa tri inicijalna toplinska udara u tri medija.

DŽEMRE

-Internet-

Džemre je temperaturni događaj u susret proljeću gdje u razmaku od sedam dana dolazi do povećanja temperature: prvo u vazduhu, poslije u vodi, na kraju u zemlji. Džemre od izgorjelog parčeta ćumura, žeravica znači isto tako i kao životna toplina.

Padanje džemre se računa prema novembarskim danima

I. Džemre 105. dan od novembra (20. februara) u vazduh,

II. Džemre 112. dan (27. februara) u vodu,

III. Džemre119. dan (5. marta) pada u zemlju.

Džemra su „glasnici“ dolaska toplijih dana i odlaska hladnih zimskih dana.

Zima nije nestala jer u periodu  od 11. do 29. marta nastupa nestabilno vrijeme u kojem zima pokazuje zadnje trzaje, borba dobra i zla. Kasnije u martu, a onda i aprilu, zimski „kaprici“ znaju  iznjedriti kasne mrazove koji znaju biti veoma opasni za poljoprivredu. Nastupaju zadnji trzaji zime, babine huke i goveđa zima. April je mjesec zadnje prirodne provjere, opstaju najotporniji i priroda počinje bujati poslije 24. aprila.

I tako krenu novi život koji je u sanskrtu označen riječju vrt i označava novi život kojem se priroda više ne suprotstavlja.

Sve ostalo vrši prisilno čovjek.

Ova nas godina obradova svojim sniježnim ciklusom koji nestaje ovih dana, a mi pokazasmo da se nekako teško prilagođavamo. Zaboravili smo da s prirodom treba živjeti onoliko koliko to ona želi, ali da treba biti spreman živjeti onako kako bi nam bilo lakše podnositi iznenađenja koja nam podari priroda. Nekad smo to nazivali temperaturnim nedaćama iznad uobičajenog prosjeka za dati mjesec, a danas vremenskom nepogodom kojoj izgleda nismo dorasli jer nas iznenadi kad god se desi iako dešavanje nije tako rijetko.

Što nam je standard veći mi se brže odmičemo od prirode, gubimo osjećaj suživota sa prirodom, postajemo razmaženi pa ako nam se desi bilo kakav snijeg mi očekujemo da već sutra bude „feniran“ jer, pobogu, nemamo kod kuće ni jedne „ štruce“, ni kile brašna; Semić nam nije u stanju organizovati kućnu dostavu mesa i ćevapa, a lopate za čišćenje snijega  nema ni u komšije jer ni ćumur ne unosimo sami; ni mlijeka ni zejtina ni bilo čega što pomaže da se nije gladno jer u Munibe ima krompira samo treba proprtit do nje, a mi smo bez kondicije. Neke stvari legnu na svoje već sutradan, ali gorak osjećaj ostane jer komunalne firme ne čiste, a imaju lopata koliko hoćeš, nemaju konja da vuku grtalicu pa moraju upregnuti „konje“ u kamionima i ultovima kojim treba stići s kraja na kraj, od Zagorica do Šošanja i Brezovika do Oblaka u Vratnici i hrpu zaselaka. Šta bi u takvoj situaciji značilo da su stanovnici očistili svoje pred kućama, a onda ko „džoja“ neko došao i odvukao skupljeni snijeg, bi l’ onda ostao uz fasade mjesec i dosta dana, bi l’ onda Krizni štab morao imati stalno zasjedanje, bi l’ onda bilo razloga i za grdnju i odbranu. Problematika prirodnih nepogoda ima svoje zakonitosti pa se na osnovu njih prave i planovi. Planove treba imati okačene o klin pa je onda lahko koordinirati. Ima li teže kletve kad se kaže : „Da ti Bog da prljav snijeg pred kućom koji kiša zaljeva.“

A i to isprobasmo ove godine.

Do današnjeg dana  takva kletva bila je zaboravljena, a ipak ju je narodni narator izrekao jer su ovakva vremena postojala i prije sa svojim življem. Ko je onda krivac za sve što nas snađe pa postadosmo sujevjerni sumnjajući da smo se zamjerili „sili“ i sad ispaštamo ili je to plod našeg uobraženog stava da nas neko mora izvući iz nekih nekoliko centimetara preko polovine metra snijega, jer mi smo poreski obveznici koji moraju imati gdje parkirati auto makar i na zabranjenom mjestu gdje se kažnjava prema odluci i prema zakonu,  kad ih pozovu iz birtije preko puta.

Zaboravili smo da je bila gora 1999-2000.g

Postoji i druga varijanta da se ništa ne dira jer onaj ko ga je donio svakako će ga i odnijeti. Ma u pitanju je 30 dana.

Savjet vrijedan pažnje koji sam imao priliku čuti nekoliko puta dok sam s lopatom „kidao“ snijeg s gomila koje su ostajale svaki put kad je grtalica protutnjala kroz sokak, nije u datom trenutku bio primjenjiv jer je zvučao nekako provokativno, ali je ostao savjet kako posvađati stanovnike jednog naselja. Treba se moliti Bogu da snijeg napada bar 10 centimetara. Već sutra niko neće govoriti sa svojim komšijama jer onim lijevo i desno možeš nabacati samo pola svoga snijega, onim ispod moraš bacati na krovove, a onim gore i ne pokušavaj jer su oni već tebi bacili svoj snijeg.

Rečeno – zapamćeno.

Veliki snijeg i hladno vrijeme su omogućili duge šetnje po čistom zraku, lelujave pahuljice, rumene obraze  i veseli žagor kao u neka, davno prošla idilična vremena. Bilo je lijepo jer su rijeke bile poleđene pa su hrabri skakali po ledu kao mi nekada.

Srećom da je projekat kanalizacije duž obale Fojnice propao pa je bezbroj divljih pataka i kormorana  imalo gdje plivati i štošta pojesti iz Kraljevačkog potoka.

Jedino nije bilo saonica i praporaca kao u neka davna idilična Visočka vremena kad se znalo da će biti snijega i kad se snijeg trpio zbog suživota ljudi s prirodnim, hirovima kad nikom ništa nije smetalo sve dok je pružalo zadovoljstvo.

Zato, ne hulimo druge zbog svojih i tuđih propusta, nađimo sebi zadovoljstvo u  propustima, a tuđe ne ističimo toliko. Prisilimo se, bit će nam lakše prebroditi jedan mjesec isto onako kao što dočekamo slijedeću ratu kredita, za more, auto ili koliko još stvari koje nam danas predstavljaju užitak življenja, a sutra, ko zna šta će to biti.

Idilu je teško opisati, treba je gledati kad je neko naslika. Evo snimaka proteklog vremena, vidimo da li sam u pravu. I zima je lijepa kad je gledamo kroz neminovnost i zadovoljstvo.

Ovako je bilo i 1930.g i 1950.g. i 1971.g. ali nekako zadovoljnije bi.

{joomplucat:432 limit=20|columns=4}