Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Kaže nekidan Mujo

Zdravo, šta radiš?

Čistim snijeg ali mi opet smeta smrad. Tebi ne smeta, a on kao da je čekao trenutak da se upecam na smrad reče: „Ma ćutim ga, ali sam navikao pa mi ne smeta“, reče i osta živ, zaboravi da smrad sumporvodonika ne stvara naviku  i smrdi onako kako je smrdio pri prvom upoznavanju.

Baš taj dan izvuče se neki „dodatak“ koji slučajno promaknu kontroli, smrdi na drugi način i nekako drugačije ore kao ralicom po grlu. Mravlja kiselina, ali kako je došla do bazena, postavih pitanje Muji, a on reče: „Ma jebi ga, otkuda znam da je baš mravlja i otkuda u isparenjima“, zaboravljajući da tehnika zavisi od faktora zvanog čovjek.

Mujo se nije baš đaba zakačio u razgovor, stari vuk, omladinac i komitetlija, pa onda u prelaznom roku u smislu građanske vlasti i s rejbankama aminova novu firmu koja sve nepokretnosti prihvati „na silu“ od stare firme i proda u ime i za račun tuge jadnih radnika i vlasnika, ne vodeći računa da su  nepokretnosti nekad unesene pomalo milom a više silom i da ih je u slučaju izglasavanja zakona o restituciji trebalo vratiti jadnicima koji su i zaboravili da su nekad njihove babe i dede hranili  narod sa svoje zemlje udružene u „kolhoz“.

E, nema se više šta vratiti, niti kome i ko je onda kriv što gradski živalj osta bez zemlje, bilo zbog doplataka bilo zbog domaće zadaće i plana što ga zvaše „Petogodišnji“.

Helem, Mujo iako do jučerašnji kreator života, na svoj način postavi previše pitanja kao da mu je neko zadao zadaću, a on se boji da sve neće ispomenuti, pa žuri li žuri i opet se vrati na početak zbog kojeg je i započeo razgovor.

A, smrdi veliš, pa što ne zoveš onaj broj pa kaži da smrdi, ko biva, oni nemaju pojma da išta smrdi.

Mujo dragi, kakve koristi ima kad krava krepa a ti onda javiš da je krepala i postigneš dva pogotka. Onome ko zaželi da krepa učinit ćeš radost jer mu je uspjelo, a onome čija je krava krepala učinit ćeš tugu jer si eto donio nevaljalu vijest da je hraniteljica nestala. Tebi svejedno, a možda i nije jer nisi opstao na tugi.

Kakva korist kad ti javiš, a onda neko izmjeri koncentraciju, prava lakrdija, eno danas je 0,030, u gradu se ne ćuti jer se mjeri kod benziske pumpe, zračne struje pogodne pa odnesoše van grada na našu radost.

Ima jedna nevladina organizacija koja je davno izvršila analizu kožarske industrije i utvrdila da ima svašta, i otrova i trovanja i kaprica i eksploatacije, a  njeno kvalitetno mišljenje je proizašlo iz znanja jer su dali i prijedloge kako i zašto raditi da se stanje promjeni ka otklanjanju problema  u ciklusu  proizvodnje, uštedama i konačno poboljšanju stanja  tehnoloskih procesa. Nije normalno što se i danas vodi borba oko toga ko je u pravu, onaj što govori istinu ili onaj što govori svoju istinu koja je izgnana iz EU. Tretman voda je osnova zdrave ekologije o kom je nauka sve na vrijeme rekla.

„STARI PROCES NOVI PROCES“

Na inicijativu Ministarstva za okoliš, nakon sprovođenja okolišne dijagnoze u jednoj odabranoj

kožari, identificarno je nekoliko opcija za uvođenje mjera za smanjenje nastanka zagađenja u

kožarama. Primjenom opcija orjentisanih na smanjenje organskog opterećenja, smanjeni

su negativni utjecaji ove industrijske aktivnosti. Također su ostvarene uštede u količini potrošene

vode i hemikalija promocijom njihove ponovne upotrebe i reciklaže.

Centar za okolišno održivi

razvoj – COOR

Sarajevo

Hoćemo li doživjeti da čujemo ili pročitamo najnoviju vijest:

„Svojim snagama, naše domaće pameti, uveden novi ciklus proizvodnje koji u proizvodnju vraća 50% upotrebljene vode i recikliranih hemijskih  supstanci“.

Kakvo  zadovoljstvo uštede i zadovoljenje ekoloških parametara, ali sve je moguće dočekati, pa i ovo.

Jašo nam skoro napisa da je EU prognala tehnologiju odmašćivanja mesine iz Slovačke, jer nema više mjesta u EU.  E, to je trebalo doći do Visokog, srećom nije jer se postrojenja već završavaju negdje blizu, ali dovoljno daleko od nas, neko je  razumio sve posljedice prije nego je do njih došlo.

Zna li iko šta je onda odmašćena mesina oslobođena „sile“ kemikalija, posebno kroma, sumpora, azota i koječega još što je agresivno po život svega prirodnog?

Malo ko to zna ako ga posebno nije interesovalo. E, to je bila sirovina za proizvodnju  hrane u ciklusu proizvodnje konzumne ribe u bazenima ili u mrežnim zahvatima u moru koja se stalno kreću do proizvodne destinacije i koje vuku ogromni brodovi za sobom zajedno sa rastućom ribom. To su vam  pokretna  ribogojilišta, recimo tune, lubina itd.

A ono što ostane, a masno je i liči na naftu. Uz malo dodataka postaje ekološko gorivo ili surogat nafte, čija prizvodnja  takođe smrdi, ali kažu da ne škodi, srećom je daleko od nas. EU je shvatila na vrijeme šta je Slovačka tehnologija i prvo je zabranila „hranu“ za ribogojilišta i životinje kao primarni derivat mesine, a zatim i kompletno tehnološko postrojenje.

E, moj Mujo treba li ti još štogod a da to bude i konačan odgovor na tvoje dileme, rekoh, a moj Mujo nevoljno ode kući i ponese više pitanja nego što je mislio da ih ima. Usput mu zakazah novi razgovor kad budem imao više pusta vremena.

Stanje u kompaniji se konačno smiri na određen način. Krug se očisti od tona i tona smeća, snijeg zapada i bi očišćen zbog radnika i izvoza iz Visokog i Goruše, ali ostade mulj koji se nije čistio više od pola godine. Mnogi vole reći da je mulj nešto kao ekološka atomska bomba. Ovoga puta i jeste jer će to biti koncentrisana ogromna količina svih otrova tehnologije koja uđe i izađe iz kože pri  kraju prerade. Mulj  pumpa i transportuje pumpa  muljarica, kažu da je  izgorjela. Nikakvo čudo da jeste jer svemu dođe kraj, ali ima nova i ona se nabavi tako da mulj krene onako kako to tehnološki proces zahtijeva, a ona izgorena da se na njoj uče majstori.

Ko će mulj zbrinjavati Visoko nije briga jer nije uputno da se petlja bilo ko u organizaciju i funkcionisanje proizvodnih sistema kompanije, ali je bitno da koncentrovano ne smeta i da nije tamo gdje je sada?

Eto ljeta na pragu, većih temperatura, jeftinijih proizvodnih vremenskih uslova.

Niko neka se ne ljuti što govoreći o postojećoj  problematici govorimo u funkciji savjeta jer nisu mnogi krivi što na vrijeme ne shvataju sve uzroke i razloge  nastale problematike koja predstavlja  sve ono protiv čega se mora boriti jedan veliki sistem. Što je sistem veći, veći  su i problemi, ali zato postoje i ljudski resursi koji su garancija pravilnog i na vrijeme uočenog i riješenog problema. Zaposliše se mladi stručnjaci, sve pohvale na potezu Fondacije koja vodi računa o školovanju mladih, a onda o njihovom zapošljavanju. Mladi kadrovi su naša budućnost samo ako se pravilno usmjere pa sad slutimo da je to slika budućnosti koja obećava obostrano zadovoljstvo.

Eto i jedna pohvala, Mujo, jer nije sve u strahu kako ti misliš.

Postoje ljudi kojim je fantastično lahko riješiti opće probleme, isto tako  postoje oni koji jednostavno rješavaju organizacione i tehnološke probleme, ali postoje i oni koji nikad neće dosegnuti ni jedno ni drugo, ostajući vječite procentualne kokete.

Eto moj Mujo, ovako ti je to. Ne boj se da će neko otići jer nema kud  bez obzira da li prijeti ili ne, ucjenjuje ili ne. Na taj način se troši, a bilo bi bolje da se troši na onom od čega i za šta živi jer od toga moraju i drugi živjeti čista  obraza u dolazećim vremenima.

Mujaga, mani se odbrane principa o kojima ti neko priča. Sjeti se šta sve nisi trebao raditi, a radio si jer su prošla vremena kad si i mogao i znao, nego uživaj u penziji.