Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

FOTO: Zašto vijećnici detaljnije ne razmotre prijedlog o izgradnji sanitarne deponije

Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH, broj: 33/03) upravljati otpadom je zakonska obaveza svakog kantona, ali istovremeno odražava složenost ukupnih aktivnosti oko kojih se trebaju složiti svi relevantni nadležni organi u općinama i na osnovu čega se planiraju aktivnosti i ulaganja u sektor upravljanja otpadom. Kako ovu obavezu dovesti u korelaciju s brojem stanovnika i njihovih ukupnih životnih aktivnosti i u kojoj mjeri one opterećuju životnu sredinu? Uzmimo u obzir činjenicu da ljudsku populaciju odlikuje antilogaritamski rast, te da je grafikon ove funkcije uvijek rastući. Zatim to ubacimo u konkretne brojke. Revizijom prostornog plana općine iz 1997. godine urađena je demografska studija za Visoko po kojoj je upravo godina koja je iza nas bila godina demografskog oporavka stanovništva.

Tako Visoko danas u odnosu na 2000. godinu broji 11 500 stanovnika više, uz projekcije kako će se do 2020. godine taj broj povećati za oko 5 300 stanovnika. Osim toga, u odnosu na ukupan broj stanovnika skoro 70% stanovnika naše općine je starosne dobi između 15 i 64 godine života. Ako se pokuša pratiti ovaj rast onda ne treba velike mudrosti da bismo došli do zaključka kako će lokalni okoliš i usluge koje nam on nudi i dalje trpiti rastući pritisak. Povod za ovu statistiku su današnje fotografije u prilogu ovog teksta za koje bih mogao reći samo jedno: “Stvarno više nisam mogao gledati“. Svojevrsni rezultati inventarizacije divljih deponija otpada u Visokom iz mjeseca aprila ove godine potvrdili su prethodna istraživanja koja je uradio visočki “Eko Viking“ i kojima su identifikovane određene “užarene“ lokacije kao lokaliteti koji pokazuju i dokazuju negativan odnos čovjeka po okoliš, i koji su za odlaganje različitih vrsta otpada u ovoj formi potpuno besplatni. Nažalost, neznanje, nezainteresovanost ili nebriga koju demonstrira nadležni općinski organ za zaštitu okoliša upravo su razlozi direktne odgovornosti za slobodu neodgovornog ponašanja stanovnika, pa je tako samo jedan od jedanaest tada markiranih lokaliteta i danas nepromijenjene fiziognomije.

Da li je danas, šest mjeseci kasnije, neko otvorio primjerak spomenute dokumentacije koja je proslijeđena u prostorije Općine? Da li iko od tih općinskih intelektualnih ličnosti prolazi lokalnim putem Porječani-Bosnići-Mulići-Arnautovići-Visoko? Ikada? Savjetuju li načelnika o ovakvom stanju u drugim dijelovima općine? Šta savjetnici za okoliš tamo uopće rade? Zašto vijećnici detaljnije ne razmotre prijedlog o izgradnji vlastite sanitarne deponije. Definitivno. Ovako uopće ne ide. Nemojte da vam serviraju priču kako deponija samo zato što mora biti regionalnog karaktera jeste neizvodiv projekat. Od šesnaest definisanih lokacija regionalnih deponija na području našeg kantona predviđene su dvije takve, od kojih je jedna RD Mošćanica u Zenici. Druga mikrolokacija još uvijek može biti definirana, i sasvim je netačno da je jedino rješenje odvoz otpada dolje. S druge strane, ne krivite isključivo trenutnu svijest i savjest stanovnika.

S tim u vezi je jako dobar prijedlog gospodina Ganić Mirze da se područje koje se definira kao moguća lokacija sanitarne deponije na neki način kvalitetno subvencionira. Spriječimo odliv novca jer idemo u katastrofu. I najvažnija teza, nije važno gdje ćemo uspjeti pronaći odgovarajuću lokaciju, puno je važnija činjenica koju niko od nas ne može osporiti, a to je da će do tada smeće i dalje završavati svuda oko nas.