Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Značajne planove i odluke treba da zajedno donose građani, stručnjaci i političari!

Strategijom upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini, koja je izrađena 2000. godine u saradnji sa EU PHARE Programme Project solid waste managment strategy, utvrđene su lokacije regionalnih deponija otpada u Bosni i Hercegovini. Strategijom je dato šesnaest regija u kojima se predviđa gradnja ovih deponija, ali bez jasno definisane mikrolokacije. Deset godina kasnije pomenuta strategija nije u potpunosti riješila ovaj problem. Pouzdan je to znak da lokalne sredine moraju aktivirati vlastite potencijale, i naučne i sve druge, ukoliko ne žele da i sljedeću deceniju dočekaju sa istim i težim obimom problema u ovoj oblasti. To najbolje osjećaju gradovi u Bosni i Hercegovini poput Visokog. To je sasvim jasno. U obrazloženju uz Prijedlog plana upravljanja otpadom na području općine Visoko za period do 2016. godine a kojeg potpisuje pomoćnik načelnika Nidžara Hadžiomerović dipl.ing.arh. definisano je šest ciljeva koje treba realizirati u spomenutom periodu, od kojih je jedan posebno interesantan, izgradnja pretovarne – transfer stanice. Ali, o tome nešto u kasnijem dijelu ovog teksta. Po ličnoj ocjeni pozitivna stvar je to da je za realizaciju prvog od šest ciljeva ovog Prijedloga urađena dobra ekonomska računica kojom bi se cijela teritorija općine trebala pokriti organizovanim sistemom prikupljanja otpada, a što podrazumijeva sredstva u iznosu od oko 430.000 KM koja bi za ovu realizaciju Općina Visoko prema ovom planu osigurala od strane švedske međunarodne agencije za saradnju i razvoj. Ovo je drugo pitanje o kojem će biti govora također u kasnijem dijelu teksta.

Općina Visoko je za lokalitet u Očazima, u maju 2001. godine uradila poseban projekat privođenja deponije u privremenu sanitarnu deponiju iako sam lokalitet prostornim planom općine nije mogao biti definisan kao takav. Dovoljno je reći da je to lokalitet vrijednih močvarnih staništa neposredno uz vodotok rijeke Bosne. Ali, to je opet posebna nauka. Danas, kada je ovaj problem ponovo aktueliziran, glatko se odbija mogućnost razmišljanja o rješenju kroz uređenu deponiju otpada na teritoriji općine, i to se stavlja gotovo pa ad acta. Zato govorim o projektu pretovarne – transfer stanice. A priori, osnovni cilj izgradnje ove stanice jeste način koji će omogućiti ekonomičan prijevoz na veće udaljenosti, od lokacije nastanka do lokacije konačnog odlaganja i to je činjenica. Ispravna namjera. Međutim, postavlja se sljedeće pitanje, a to je opet pitanje lokacije? Najpodesnije lokacije u ovom smislu su površine na kojima se opet mora odlagati otpad. To čak mogu biti i jednostavne površine sa čvrstom podlogom gdje se otpad istovara i gura u velike kontejnere ili kamione. Organizacija transfer stanice bi bila kao i organizacija deponije bez odlaganja otpada, ali sa pretovarom pa su troškovi u približnim vrijednostima. Dakle, da rezimiram prvo pitanje, fundamentalni zahtjev za objekat pretovarne stanice je postojanje površine dovoljno velike da može prihvatiti i sakupljati otpad. Drugo pitanje se odnosi na konstataciju da bi postojeća mehanizacija koju posjeduje JKP “Visočica“ Visoko sa donacijom jednog kamiona mogla kvalitetno organizovati prikupljanje otpada sa teritorija općine. Ako se zna da ovo preduzeće ima organizaciju posla kao i ljudstvo za upravljanje deponijom, posjeduje mehanizaciju za kraće transporte bez ulaganja u specijalna vozila onda se mogućnost regionalne sanitarne deponije na prostoru općine ne treba ostaviti kao potpuno zatvoreno pitanje.

Na kraju, postojanje takve deponije uvijek ostavlja mogućnost njene transformacije u  pretovarnu stanicu ako za to bude potrebe. Potrebno je razmisliti o svemu ovome, naročito ako tome dodam činjenicu da je prostor općine Visoko u geološkom pogledu poprilično jednoličan i čine ga slabo propusni pješčari, laporci, gline i konglomerati. A čvrsta barijera je jedan od osnovnih zahtjeva odlaganja otpada na jednom ovakvom lokalitetu. Jedno ovakvo razmišljanje najviše dugujem članku kojeg sam pročitao prije dva mjeseca u kojem stoji da su predstavnici općinskih vlasti pojedinih općina, posebno u Visokom i Kiseljaku već dali punu podršku izgradnji pretovarne stanice na teriroriju naše općine. Da ne prejudiciram stvari. Da li onda treba poštivati ili samo volju građana, ili samo volju stručnjaka, ili samo volju političara? Ili sve to skupa. Građanima su neophodni rezultati šire javne rasprave o najkrupnijim ekološkim problemima sa kojima se suočavaju kako bi se ostvarila neophodna spona između stanovnika određenog područja i zakonskih autoriteta koji na njemu djeluju, te se nadam da će neko od vijećnika ponovo pokrenuti inicijativu kroz pitanje Local Environmental Action Plan metodologije, ako je ona Visokom uopće potrebna.