Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Zašto spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću?

U Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli danas je održan okrugli sto o temi ˝Spomenik prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću˝ na kojem su učestvovali prof. dr. Dubravko Lovrenović, prof. dr. Ibrahim Krzović, prof. dr. Senadin Musabegović, publicista i kritičar Vojislav Vujanović i načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, javlja portal Tip.ba.

Prvi bosanski kralj i evropski razvoj

˝Ideja da se prvom bosanskom kralju podigne spomenik, i to upravo ovdje u Tuzli, zaista zaslužuje punu pažnju. Vjerujem da će izgradnja spomenika privući mnogo umjetnika na međunarodni konkurs. Podizanje samog spomenika ne treba shvatiti kao nastanak spomenika jednoj nacionalnoj veličini, kako je to slučaj sa većinom srednjovjekovnih kraljeva, jer je naprosto historijski razvoj u BiH tekao tim putem da ta mogućnost danas apsolutno nema svoj historijski rezon. Smatram da ovaj spomenik aktualizira jednu vrlo važnu historijsku dimenziju BiH, a to je odnos BiH prema Europi˝, kazao je Lovrenović.

Dodao je da je srednjovjekovna Bosna za Tvrtkovog vremena bila dio evropskog, političkog, kulturnog i ekonomskog razvoja, dok, kako kaže Lovrenović, današnja BiH ˝muku muči˝ da se priključi Evropskoj uniji i da sustigne i ostvari evropske standarde.

˝Radi se o velikoj simboličkoj moći, potvrdi višestoljetnog kontinuiteta državnosti BiH. Najvažnijim u kulturno-historijskom naslijeđu smatramo doba suverenosti BiH, doba Tvrtka I Kotromanića, kada je BiH bila najveća sila zapadnog Balkana i nijedna država zapadnog Balkana nema takav kontinuitet državnosti. To hoćemo da simbolično pokažemo u vidu spomenika, a kako bi i mase bile toga svjesne˝, kazao je načelnik Imamović.

Povratak državi koja može trajati u savremenom dobu

Musabegović je kazao da BiH kroz svoje postojanje živi u određenom ˝šoku zbog promjena koje se u njoj neprestano dešavaju˝.

˝Dešava se to da mi uvijek živimo određeni prekid. Poslije 90-tih godina počinje se negirati historija 41., 45. i sve ono za vrijeme komunizma i stalno živimo u nekom šoku od promjene, od reza. Sa ovim spomenikom mi se ne vraćamo toj nekoj prošlosti, zlatnoj suštini i zlatnom dobu nego osnovi suvereniteta BiH gdje je ona imala svoj legitimitet kao država, ne realistička država, već država koja ima svoje osnove i principe i koja može trajati u savremenom dobu˝, kazao je Musabegović.

Spomenik kralju srednjovjekovne bosanske države Tvrtku I Kotromaniću bi, prema idejnom planu, trebao zauzeti mjesto u centralnom gradskom parku, koji bi nakon toga, vjerovatno i dobio ime po njemu.