Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Dozvoljavam da nisam dovoljno stručan i da sam kao stanovnik Visokog subjektivan, ali ovo je moje mišljenje

1. Da je studiju radila firma koja, po mom mišljenju, nije registrovana niti kvalifikovana za ovu vrstu poslova. Mislim da u svojim referensama nemaju niti jedan ovakav posao koji su uradili ranije.

2. Kod izrade projekata i studija obično se priloži kopija rješenja firme, referense firme, kadrovski potencijali sa dokazima o broju, osposobljenosti i kvalificiranosti kadrova. To ovdje nisam vidio.

3. Šta bode oči odmah na početku su navodi da je lokacija na prostoru povoljnom sa stanovišta naseljavanja, razvoja poljoprivredne proizvodnje i drugih djelatnosti i funkcija koje prate životne i druge aktivnosti, te da se uža lokacija nalazi u urbanom području.

4. Nadalje sam primjetio da su se najdetaljnije bavili preradom otpadnih voda “vegetabilnog štavljenja” (ovo je veliki upitnik da li je baš tako, jer nema nikog ko to kontroliše osim Preventa ili ako ima onda su to naručene kontrole i rezultati u momentu narudžbe) i opisom tog procesa, ali bez detalja o hemijskom sastavu, strukturi i opasnosti izdvojenog krutog otpada koji će ići u spalionicu. I kada se spominje sastav, struktura i opasnost tog otpada nigdje se ne nude dokazi da je to tako i da se to kontroliše i da se to garantuje, tamo i gdje se spominju analize 4 zvanične ustanove, ali ne i da su to rezultati iz 2006. godine.

5. Značajno je napomenuti i zaključek MI “Kemal Kapetanović” Zenica i to: “U krutom otpadu koji nastaje tokom procesa štavljenja kože, materije koje su ‘neprirodni’, pa samim tim i štetni za okolinu, mogu se očekivati samo Cr, soli, sulfidi i viši i niži pH od neutralnog tj. pH 7. Sve ostalo se može smatrati prirodnim, bez obzira što spada u ‘gadne’ materije.”

6. Ispitivanja iz 2010. rađena su na uzorku od 1 kg i to je rađena analiza na kvalitet (ne znam u kom smislu, ali vjerovatno energetskom), teške metale i pesticide, ali tih rezultata nema u Studiji.

7. U studiji se spominje i tekstilni otpad i navodi njegova toplotna moć što navodi na to da će se spaljivati, a kolega Čakić Goran je u svom jednom napisu upozorio na izuzetnu opasnost produkata koji nastaju spaljivanjem ovog otpada.

8. Dalje se opisuje tehničko rješenje postrojenja za spaljivanje i kaže se da je isto definisano i dimenzionirano tako da zadovolji propise Evropske unije prema Smjernicama 2000/76/EU i navode se granice emisije štetnih plinova u zrak, ali se nigdje i ničim ne dokazuje i ne garantuje da će to biti tako i da će biti permanentno kontrolisano, te kako i da li će se spriječiti incidenti.

9. Spominje se i otpad od sagorijevanja (pepeo) ali nisam primjetio da se spominje njegov sastav i štetnost, niti dalji tretman osim odlaganja u namjenske vreće. Mislim da bi ovo mogao biti problem i da će biti glavna opasnost. Inače smatram da bi se plinovi dali definitivno dobro prečistiti i svesti ispod gornjih granica opasnosti (ali ne granica koje postavlja Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada – Sl. novine F BiH br. 12/05) prema europskim direktivama (to će nam kad-tad biti važeći propis i u budućnosti može samo biti strožiji), ali prašinu i pepeo (ma gdje i kako god se dalje tretirao) ne mogu zaustaviti i neutralizirati nikakvi filter niti procesi.

10. Ovdje se ne tretira način ni sistem monitoringa, kontrole i inspekcijskog nadzora koji neće biti ovisan o korisniku i njegovim interesima i disciplini, niti garantuje ikakvo rješenje za automatsko zaustavljanje rada kod incidentnih situacija i način eliminisanja i otklanjanja uzroka nastanka incidenta (doduše spominje se zaustavljanje i to samo za slučaj prekoračenja max. dozvoljenih emisija u zrak i pada temperature u segmentu sagorijevanja).

11. U ovom primjerku Studije koji ja imam nema niti jednog priloga na koji se Studija poziva, nema referensi firme koja je izradila studiju, nema referensi firme koja će projektovati, proizvesti i isporučiti postrojenje. Spominjana je neka hotelska salionica u nekom skijalištu (St. Mortitz), ali ovo je znatno kompleksniji problem i po kapacitetu i po vrsti i sastavu otpada.

12. Po meni ova Studija nije pružila nikakvo uvjeravanje ZA opravdanost dobijanja okolinske dozvole i dozvole za gradnju ovakvog postrojenja.

13. Ovo još dobija na težini ako se zna da je Prevent u dosadašnjem radu poznat kao društveno neodgovorna firma i firma koja krši sva prava (ljudska, privredna, radna, ekološka itd.) i da ih niko neće i ne smije kontrolisati niti sankcionisati.

14. Dozvoljavam da nisam dovoljno stručan i da sam kao stanovnik Visokog subjektivan, ali ovo je moje mišljenje.