Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Fikret Plevljak, premijer ZDK

Iako još nije došao ni do polovine prvog mjeseca svog angažmana, premijer Zeničko-dobojskog kantona Fikret Plevljak već je, sportskim rječnikom rečeno, u prilici upražnjavati svoj omiljeni sport, koji je i trenirao i igrao u mladosti. Naime, u Zenici se već uveliko priča šala da je situacija dovela do toga da nogometaša (bivši premijer, u mladosti nogometaš hrasničkog Famosa, Miralem Galijašević) zamijeni ragbista.

Fikret Plevljak (55) je profesionalnu kariju započeo kao profesor u Tehničkoj školi, a nastavio preko svih nivoa i funkcija u Rudniku Zenica, od pripravnika do člana Uprave. Nakon posljednje prijeratne godine provedene u “komitetu”, Općinskom odboru SDP-a, rat i poratno vrijeme, pune dvije decenije je u sektoru osiguranja, reosiguranja i “zelene karte”, opet od primarnih, sve do najviših funkcija i ovlaštenja. Od početka marta je na čelu “vlade mašinaca”, jer je s njim, u jedanaestočlanoj Vladi čak šest diplomiranih inžinjera mašinstva. Stranački, šest članova Vlade je iz SDA, a četiri i on predloženi od SDP-a.

Prva sedmica i odmah najava štrajka. Policajci traže primjenu Zakona koji je Federacija donijela prošle godine. Komentar?

– Zakoni se inače ne komentiraju, nego provode, a i ljudski, policajci su u pravu. Međutim, s druge, ili da budem direktniji, sa prve strane, mnogo je bitnije da sistem funkcionira, da se sav ne uruši. Dosta je bilo  pričanja bajki radnicima, pa i policajcima. Naši razgovori idu u tom pravcu. Pet mjeseci su problemi bili sa kontistuisanjem vlasti, a mi smo ovdje deset dana. Zamoli smo da nam daju dva mjeseca da analiziramo stanje, pronađemo mjesta za uštede, za promjene, pa da razgovaramo. U međuvremenu vučemo i druge korake, ali za sve postoje termini, rokovi. Nismo mi ni donijeli, ni probili te rokove, pa bi nefer bilo da mi svi snosimo posljedice.

Istovremeno se suočavate sa problemom zvanim Kolektivni ugovor, a teškim 40 miliona KM. Može li se izaći iz toga?

– Ja bih bio presretan kad bi ova država imala snage da isplaćuje plaće prema onom Kolektivnom ugovoru. Svjesni smo svi da je on donesen kao predizborni adut, u ovom trenutku nebitno koga, čemu, zbog čega. Mi se bavimo posljedicama. Ja ću radije dići ruke, nego Kanton dovoditi u još goru situaciju. Nažalost, još dugo ova država neće moći isplaćivati takve plaće.

Ipak, kad su policajci u pitanju, federalni Zakon postoji, oni već deceniju i po nemaju plaćen noćni, vikend rad, imaju neusaglašene dnevnice, plaće…

– Koliko mi je poznato, nijedan kanton nije donio odluku. Objektivno nije moguće donijeti odluku koja će biti kopija federalne. Mi je možemo donijeti, ali nemamo čime primjenjivati. Ove sedmice nam je na Vladi odluka o tom federalnom Zakonu, kao radni materijal. Mi ne želimo donositi rješenja koja su neprovodiva. Želimo realna, provodiva, objektivna rješenja. I ko god im kaže da se to može provesti, na način na koji je predloženo, slagao ih je. Vjerujem da se dogovorom može naći zajednički jezik.

Opozicija Vam je spočitala da ste pogazili riječ iz ekspozea da nema povećanja plaća administraciji i novih zapošljavanja, savjetnika…

– Opozicija treba biti opozicija. Nemam nikakvih negativnih razmišljanja o rečenom na toj Skupštini, izuzev par riječi jednog diskutanta, ali te riječi nisu inače primjerene Skupštini i kulturi govora. Prava priča je da smo mi morali odgovoriti na čvrst stav sindikata. Mi smo samo donijeli odluku da bismo uskladili primanja koja nisu mijenjana godinama sa porastima troškova života. U ovom Kantonu ne samo da nisu povećavane godinama nego su i smanjivane.
Za sve ostalo treba nam vremena, jako mi je drago je da Nacrt usvojen sa 80 posto svih glasova u Skupštini. Ja sam zahvalan poslanicima što su pružili šansu da nešto napravimo, iako su rokovi jako kratki, a zna se i zbog čega.

Hoćete li moći “pohvatati konce”? Jedan od prijedloga je da se ide na lobiranje izmjena raspodjele poreza, PDV-a,  prihoda javnih preduzeća, jer su uglavnom sva koncentrisana u jednom gradu.

– Spomenuli smo Skupštinu o budžetu. Diskusija je uglavnom bila o rashodima. Oko prihoda treba ozbiljno pristupiti. Imamo dosta poslanika na federalnom i državnom nivou sa područja ZDK. Trebamo sjesti i razgovarati, koliko je to realno. Koliko bismo dobili više, gdje izgubili. Ako nam neko dokaže da nam je to u korist, prvi ću inicirati takve izmjene.

Marka na marku

– Moramo uraditi analizu. Ne možemo više sebi dopustiti luksuz i uložiti marku, a ne dobiti barem marku kao proizvod. Radije nećemo nigdje ulagati. Svaku analizu će raditi struka, ekonomisti, privrednici, stručnjaci, ali će svi doći na provjeru. Možda će nekom izgledati radikalno, ali trebamo zatvoriti sve rupe gdje curi budžet, da bismo sve održali na okupu.

(Adnan Džonlić)