Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Intervju za Našu riječ: Munib Alibegović, načelnik Općine Visoko

altNR: Na posljednjoj sjednici OV Visoko usvojen je budžet za ovu godinu. Koliko ste zadovoljni njegovom visinom, odnosno da li je moglo bolje?

MA: Budžet za ovu godinu je jedna projekcija koja je urađena na osnovu onoga što smo imali u prethodnim godinama, svakako pod određenom pretpostavkom da će finansijski tokovi i kretanja, što se tiče sredstava koja dolaze od poreza i viših nivoa putem određenih grantova, imati blagi rast. Naravno mi smo na Općinskom vijeću i radu komisija imali određene primjedbe da možda nismo dovoljno podigli prihodovnu stranu kad su u pitanju navedeni prohodi. Kada su u pitanju prihodi Općine, cijenimo da nismo mogli ići jače sa povećanjem prihoda koje Općina ostvaruje. Uglavnom, budžet smo zadržali na nivou oko 10 miliona KM, s tim da ja uvijek volim naglasiti da je prihod ključni za utvrđivanje budžeta. Ono što planiramo i što je dirketno vezano za budžet jeste prodaja starog obdaništa u naselju Prijeko, za što bi trebali dobiti oko milion KM, što je oko 10 posto budžeta i to je, na neki način, razvojna komponenta u odnosu na ono što se zove pokrivanje osnovnih troškova pozitivne budžetske potrošnje, odnosno funkcionisanja grada i općine u cjelini. Tim milionom smo pokušali nadomjestiti neostvareni rast budžeta koji uvijek planiramo u iznosu od 10-15 posto godišnje.

NR: Prošle godine Visoko je realizovalo nekoliko projekata iz kapitalnih ulaganja. Šta je to što se može očekivati ove godine, odnosno kakvi su planovi za naredni period?

MA: Mi smo ove godine u budžetu predvidjeli jedan iznos sredstava u kojima bismo trebali neke stvari iz plana, razvoja i strategije našem četverogodišnjeg plana da realizujemo, a nismo još završili projekte, pa smo se opredijelili više za direktnu izradu projektne dokumentacije za određene projekte koji su predviđeni ovim planom. Ono što bih volio uraditi u Visokom su svakako saobraćajna rješenja, prije svega eliminacija teškog saobraćaja kroz sam grad. Da li ćemo u tome uspjeti i na koji način to realizovati, vidjet ćemo. Osim toga, u ovoj godini planiramo izgraditi novu saobraćajnicu iz Naselja Luke, koja bi išla prema Vatrogasnom domu, odnosno petlji na ulazu u gradsku zonu. Iskreno, želim i da završimo projekat i stvari oko lokacije nove fiskulturne sale i bazena u Visokom ,te smo već u poodmakloj fazi u određenim stvarima, kao i u pokušaju obnove Gradskog kina, koju planiramo uraditi zajedno sa bratskom općinom Kartal iz Istanbula. Međutim, ono što bih posebno istakao jeste da smo već napravili plan da čim se formira nova Vlada Ze-do kantona, urgiramo da se sačini jedna delegacija ili komisija, koja bi radila na rješavanju možda najvećeg privrednog pitanja od rata na ovamo u Visokom, a to je privatizacija bivše robne kuće Vema. Imamo još drugih planova i želja, a jedna od njih je i pravljenje kružnog toka na Kraljevcu, jer mislimo da je to najbolja lokacija za nešto takvo. Od ostalih stvari, najbitnija nam je stvar i nastavak rješavanja problema vodosnabdijevanja, što je i Općinsko vijeće odredilo kao jako bitan zadatak za ovu godinu.

NR: Zanimljivo je da se u Visokom proteklih godina u velikoj mjeri dešavaju promjene broja stanovnika. Šta je po vama razlog tome?

MA: Evidentno je da je broj stanovnika općine Visoko u porastu u odnosu na protekli period. To je prije svega dokazano kroz registraciju birača na prošlim izborima, gdje je zabilježen porast od preko 7-8 hiljada ljudi. Međutim, ono što također imamo jeste da u posljednje vrijeme bilježimo odjavu određenog broja stanovnika sa područja visočke općine, mada oni i dalje žive u Visokom. Oni se prije svega prijavljuju u Sarajevski kanton, želeći da tamo koriste određene pogodnosti, kao što je npr. liječenje ili neke druge pogodnosti. Ja se isto tako nadam da će u skorijoj budućnosti Visoko više da se veže za sarajevsku ekonomsku regiju, jer smo nekako geografski puno bliži njoj.

NR: Dugogodišnji problem na općini je nelegalna gradnja. Šta Općina poduzima o tom pitanju?

MA: Rekao bih da problem nelegalne gradnje nije samo problem na općini Visoko, nego je to dugogodišnji problem i u cijeloj regiji. Kada je Visoko u pitanju, naglasio bih da smo mi u posljednjih 5-6 godina u određenom iznosu procentualno smanjili zauzimanje javnih površina i narušavanje prostora bespravnom gradnjom. Ono što nam je predstavljalo problem je da nismo imali građevisnkog inspektora, mada ne prihvaćam da je to bio glavni razlog za cjelokupnu situaciju. Nedavno smo raspisali konkurs i od 1. februara zvanično imamo građevinskog inspektora u Općini Visoko i ja se nadam da će samo njegovo pojavljivanje u preventivnom smislu spriječiti i smanjiti procenat nelegalne gradnje na području općine Visoko.

Čestitka Našoj riječi za 55 godina izlaženja.

MA: Čestitao bih Našoj riječi veliki jubilej, odnosno 55 godina postojanja. Općina Visoko i Naša riječ su do sada imali uspješnu saradnju, koja će nadam se biti i nastavljena. Što se mene lično tiče, Našu riječ sam do rata pratio i čitao periodično, dok je to mnogo intenzivnije u postratnom periodu. Posljednjih godina u Općini Visoko posebno preferiramo Našu riječ te bih ovom prilikom  još jednom čestitao 55. godišnjicu izlaženja vaše i naše Naše riječi.

(Neven Krajišnik – Naša riječ)