Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Za Visoko.co.ba piše Sabina Krivdić-Ajdin: Protiv pretjerivanja i nametanja

altDevedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do razjedinjavanja dotadašnjeg zajedničkog jezika. Da bi se što više udaljili od jezika kojim se dotad govorilo, jezički stručnjaci počeli su sa praksom koja je za jezik potpuno neprirodna. Počelo se sa nametanjem pojmova koji su se dotad rijetko ili nikako koristili.

Tako se u hrvatskom standardnom jeziku počelo raditi na osmišljavanju termina koji su dotad bili zamijenjeni riječima stranog porijekla. U bosanskom jeziku naglo se vratilo na korištenje riječi orijentalnog porijekla. Sve se dešavalo sa ciljem da svaki od ovih jezika bude prepoznatljiv.

Međutim, u jeziku stvari ne funkcionišu tako. Pravila u jeziku  donose se na osnovu stanja na terenu, odnosno, pravila u jeziku stvaraju njegovi govornici. Tako da ne samo da se nije uspjelo sa ovim, kako su ocijenili i sami ljudi od pera, nasiljem nad jezikom nego su počeli nastajati i vicevi na ovu temu.
Sjećamo se onog: Kako se na bosanskom kaže balerina?
Zvrk-hanuma!

Bilo je zadovoljstvo gledati kako su “obični ljudi”, govornici jednog jezika dobili bitku protiv pretjerivanja i nametanja.

Ali šta nam se dešava u posljednje vrijeme? Kada se krenulo sa pričom i idejom o ulasku u Evropsku uniju, kao da smo se počeli stidjeti maternjeg jezika. Riječi iz engleskog jezika bez ikakvih problema i bez ikakvog razloga zamjenjuju riječi bosanskoga jezika. A sve to uz pomoć mladih ljudi, mladih pripadnika bosanskoga jezika.

Postalo je cool reći: ” Da vidimo šta se dešava u backstage-u”. Ako mislite da je smiješno, prevedite. Bit će:”Da vidimo šta se dešava u iza pozornice“. Sad je tužno, zar ne? Kako smo dobili ovu nakaznu konstrukciju? Pa, nepotrebnim miješanjem našeg i engleskog jezika. Strana riječ je imenica koja označava mjesto. Prebačena u naš jezik izložena je padežnoj promjeni. U  lokativu mora biti upotrebljena sa prijedlogom, jer se lokativ uvijek upotrebljava sa prijedlozima. Da muka bude veća ovu rečenicu možete čuti na svim privatnim  TV-stanicama u Bosni i Hercegovini, u takozvanim Reality show-ovima!

Na ulici ili u kafiću  srest ćemo djevojke koje se dogovaraju da idu u šoping. Riječ se toliko udomaćila da je pišemo prema našim pravilima! Ima li potrebe reći da mogu ići u kupovinu?
Pjevači redovno i, usput rečeno, prečesto objavljuju albume koje nose naziv Best of! Mislim da bi nam svima sad bilo neprirodno i čudno da neki naš umjetnik objavi album sa Najboljim pjesmama.

Posebno mjesto u ovom besmislu zauzimaju titule, zvanja i zanimanja! Pazite sad: fashion cop, coach pjevanja, fashion guru ili, meni najzanimljivije, jet-setter/ica! Šta li treba studirati da dobiješ zvanje jet-setter??? E, to ne znam ali znam da ako imate neku od pomenutih titula imate otvorena vrata za mnoge evente.

Čak i najmlađi svoje prijatelje ne pozivaju na rođendanske zabave, nego partyje.
I mogla bih ovako iznositi primjere u nedogled. Kako zaustaviti ubijanje vlastitog jezika? Moramo naučiti voljeti i poštovati maternji jezik. Moramo shvatiti  da poštujući svoju kulturu, historiju i jezik zaslužujemo poštovanje drugih.

Riječi stranog porijekla u jezik se unose samo onda kad nemamo odgovarajuću riječ u vlastitom jeziku.

Uzet ću za primjer riječ akšamluk. Nastala je izvođenjem od riječi akšam – imenica m. r. (tur.-per.), označava predvečerje kao i četvrtu po redu muslimansku molitvu. Međutim riječ akšamluk poprimila je posve drugo značenje koje nema veze sa molitvom ili vjerom, čak naprotiv. Akšamluk u bosanskom jeziku označava večernja druženja uz jela koja nisu iz fastfooda i polagano pijuckanje alkohola, najčešće domaće rakije. Akšamluk nikad ne traje do zore i ne uključuje teme koje će dovesti do svađe ili tuče. Za ovakvu vrstu druženja u našem jeziku nije postojao  odgovarajući pojam.

Mnogo je riječi, kako u bosanskom tako i u drugim jezicima, koje su porijeklom iz nekog drugog jezika. Ali, kako sam već rekla, njihova upotreba je opravdana samo kad u jeziku ne postoji riječ koja je može zamijeniti. Koristiti riječi stranog porijekla iz čistog zezanja jako neozbiljno je, opasno i nezrelo.

Navest ću nekoliko primjera sa prijevodom:

Akcijska prodaja – rasprodaja, povoljna prodaja

Aplikacija – približiti, dodati, združiti, primjena, upotreba; aplicirati – prijaviti se

Asimilacija – izjednačavanje, prilagođavanje

Blog – digitalni dnevnik

Chat – razgovor, ćaskanje, čavrljanje (čak je i šuplja bolja od chata)

Delinkvent – krivac, prijestupnik, zločinac

Demantirati – poricati, opovrgnuti

Detalj – pojedinost, sitnica

Favorit – omiljeni, najbolji

Inovacija – novina, novotarija

Investicija – ulaganje; investitor – ulagač

Integracija – spajanje, povezivanje, ujedinjavanje

Last minute – ponuda u zadnji čas, posebna ponuda

Lobirati – utjecati

Manager – upravitelj

Mobbing – zlostavljanje

Monitoring – motriti, nadzirati, pratiti

Proces – tok, tijek, razvoj, razvitak, napredovanje

Segregacija – odjeljivanje, odvajanje, rastavljanje

Tendencija – težnja, nagnuće, cilj, namjera

Tender – oglas za izvedbu radova, natječaj, ponuda

Složit ćemo se da je većina ovih riječi zbog svakodnevne upotrebe našla svoje mjesto, ugnijezdila se, u bosanskom jeziku. Postoje i oni koji kažu da upotreba manje poznatih riječi pokazuje obrazovanost i načitanost. Razumijevanje manje poznatih riječi pokazuje obrazovanost ali kad je riječ o upotrebi, trebamo se sjetiti da je jednostavnost odlika dobrog stila.

Sabina Krivdić-Ajdin

Posted in BiH