Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

DANI: Dobre strane domaćih preuzimanja

altDa je neka strana kompanija kupila visočki Vispak, mediji bi o tom događaju izvještavali kao o prvorazrednom spektaklu, čak i kada bi ta, recimo strana kompanija preuzela Vispak za samo jednu KM, Međutim, kada neka domaća kompanija, poput recimo AS Jelaha iz Tešnja, preuzme Vispak, onda se javnost o tome obavijesti skromnim saopćenjem. I sve ostane na tome.

A zapravo je iz perspektive bilo kojeg građanina ove zemlje daleko značajnije kada domaća kompanija preuzme drugu. Zašto?  Pa veoma jednostavno: prvo zato što će na taj način i jedan i druga kompanija zadržati isti broj radnika, a možda čak i povećati broj uposlenih. Naime, odavno je u svijetu primjećeno da strane kompanije, odnosno strani vlasnici, nisu tako sentimentalni prema zaposlenima kao komaći, te da je strancu mnogo lakše uništiti stotine i hiljade radnih mjesta nego vlasniku koji živi u istoj zemlji, vlasniku koji se svaki dan susreće s ljudima koje bi eventualno otpustio.

Ko ne vjeruje o spomenuto, neka samo prati vijesti stranih, a posebno zapadnih medija, kada neka strana kompanija preuzima  njihove. Sjetite se samo žestokih i gotovo rušilačkih protesta u Britaniji kada su Nijemci preuzeli Rolls Royce i Bentley. Potražite vijesti o masovnim protestima kada, recimo neka kineska kompanija preuzme francusku, njemačku, britansku ili pak američku i sve će vam biti jasno.

Druga stvar kod domaćih preuzimanja je također izuzetno važna, a riječ je o jačanju domaćih kompanija i domaćih poslovnih ljudi. Iako će vam u BiH sve oprostiti osim uspjeha, po principu samo neka komšiji crkne krava, zar ne bi bilo bolje kada kada bi naše kompanije i naši ljudi  preuzeli neka strateška preduzeća  nego da to urade stranci? Naravno da bi, no o tome se uporno šuti.

Naprimjer, cijela BiH i njeni građani imali bi mnogo više pozitivnih efekata kada bi, recimo, stotinjak ovdašnjih kompanija preuzelo jednake udjele u vlasničkoj strukturi BH Telekoma, nego kada bi u vlasničku strukturu ušla neka strana kompanija. Zašto? Pa, zato  što BH Telecom ima takav položaj na tržištu da mu zaista ne treba novi menadžment niti neke specijalno nove tehnologije da ostvaruje isti ili veći profit. A zar onda nije bolje da taj profit ide ovdašnjim firmama, ovdašnjim poslovnim ljudima i građanima nego da recimo ide u Francusku, Njemačku ili u Austriju? Pa naravno da jeste, jer će te domaće firme i domaći ljudi taj isti novac trošiti ovdje, od čega će svi imati koristi. S druge strane ako taj profit ode u Francusku, Njemačku ili Austriju – mi u BIH od svega toga nećemo vidjeti ništa!

Naravno, ako kakvoj zagriženoj pristalici filozofije MMF-a i Svjetske banke kažete ovako nešto, oni će vam reći da to nije velika greška, jer s dolaskom stranog kapitala dolaze i nove tehnologije, nove vještine menadžmenta i niže cijene. No, neće vam reći da se te floskule nisu nigdje potvrdile u praksi. Ako, naprimjer, pogledate sve slučajeve preuzimanja telekoma u regiji od stranih kompanija, vidjet ćete da je svuda došlo do otpuštanja radnika, isisavanja kapitala, viših cijena, a o  novim tehnologijama i novom menadžmentu je smiješno i pričati. Uostalom efikasnost menadžmenta se mjeri pokazateljima  ROA i ROE (povrat na aktivu i povrat na kapital), te ako poredite te pokazatelje telokoma u, recimo, Europi, veoma brzo ćete shvatiti da su svi preuzeti telekomi, odnosno njihovi menadžeri, prije preuzimanja bili mnogo produktivniji i efikasniji čak i usprkos nižim cijenama usluga.

U osnovi nije riječ o tome da su naši menadžeri, odnosno menadžeri u regiji, bolji od stranih menadžera. Riječ je o jednostavnoj logici kapitala da izvuče što je više moguće te o ljudskoj psihologiji. Naime zaista nije isti odnos menadžera prilikom eksploatacije neke kompanije, ako on i njegova porodica žive pored te firme ili ako žive stotinama ili hiljadama kilometara daleko od nje.

Dakle, zaista je dobro kada neka domaća kompanija preuzima drugu, naravno ako se pritom rukovodi ekonomskim interesima. Stoga ponovimo još jednom kako je AS Jelah preuzeo 38,1 posto dionica Vispaka Visoko, te da se, kako se saznaje, pregovara sa još dva investiciona fonda o preuzimanju njihovih udjela i zaokruživanju 51 posto vlasništva nad Vispakom. As Jelah je kompanija u 100-postotnom privatnom vlasništvu, koja trenutno zapošljava 370 uposlenika i finansijski je prilično stabilna, tvrde pouzdani izvor, te bi sve ovo, na kraju, trebala biti dobra vijest i za visočki Vispak.

(Eldar Dizdarević)