Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Skeniranje natpisa sa kamenih artefakata Starog grada na Visočici

altDešifrovanje  i identifikovanje pisma bosančica sa kamenih artefakata, danas je počeo Alija Botić u lapidariju Zavičajnog muzeja u Visokom. Radi se o ostataku vrata i dovratka sa Starog grada na Visočici koji se nalaze u prostorijama muzeja. Izražavajući radost što se napokon može priči i ovom dijelu posla, direktor Zavičajnog muzeja Senad J. Hodović, istakao je da se više ne može odlagati stručni dio obrade arhitektonskih ulomaka koji se nalaze u lapidarijumu.

„Vjerujemo da ćemo naći nove momente iz povijesti države Bosne. Vjerujemo da ćemo izčitavanjima ne velikih sekcija bosančice uspjeti rasvijetliti neke momente naše povijesti i da ćemo na taj način zaustaviti devastiranje  – drugim riječima iskrivljenje naše povijesti i pomoći da ona bude prezentovana u onom svjetlu koje ona zalužuje, a to je istina, istina i samo istina“ – izjavio je novinarima prof Hodović.

Dr Lejla Nakaš boravi u visočkom muzeju, prati ono što se radi sa stručnog aspekta izučavanja bosančice kao verzije zapadne čirilice za nas jako značajne jer od vremena Srednjeg vijeka, vremena kralja Ostoje pa nadalje, svi tipovi bosančice vuku upravo te tipične osobine koje su postojale u to doba.

alt„Dakle, ta verzija zapadne bosančice koja će se pojaviti kao brzopis ima svoj bosanski korijen, iz perioda Kraljevine BiH, i sve verzije imaju veze sa tom bosnčicom koja se razvila u Kraljevini Bosni.“ – pojasnila je dr Nakaš i istakla da u slučaju da ova generacija ne uspije restaurirati Grad Visoki, buduće generacije će na osnovu ovog skeniranog artefakta imati mogućnost da to lakše, preciznije  i vjerodostojnije urade naglašavajući da su slova na ovim artefaktima bolje očuvana već na Zgošćanskom stećku.

„Jedna veoma značajna činjenica se nalazi u ovom lapidarijumu, a to je gipsani odljevak Zgošćanskog stećka iz 1953.g.Ja sam se natpisima iz tog stećka bavila proteklih šest mjeseci i onda smo zaključili da ovaj odljevak krije dio natpisa koji je danas potpuno nečitak na originalnom stećku u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zato  ovaj eksponat, koji iako je u gipsu, smatram izuzetno značajnim za naša dalja istraživanja“ – objasnila je dr Nakaš.

Zainteresovanost za snimanja kamenih artefakata pokazao je i Načelnik općine Visoko Munib Alibegović koji je posjetio muzejski lapidarij zajedno sa pomoćnikom Hasanom Šahinovićem.

altAlija Botić iz preduzeća IGA – plan radit će narednih dana na skeniranju zapisa  sa kamenih artefakata sa Starog grada koji će onda biti sačuvani u vidu kompjuterske animacije i kao takvi predstavljat će jedinstveni dokaz o bosančici, historijskim zapisima  i vremenu u kojem je pisana.