Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Za visoko.co.ba piše dipl.ing Elvedin Šabanović: Zahvalnost za plodove zemlje

altEvo, konačno je uslovno rečeno „završio“ i ovaj ciklus političkih zbivanja, pa sam svjesno našao za shodno bez bilo kakve politikanske namjere da se već nekoliko dana posvetim temi koju čitate. Na kraju, dugo je prošlo. Možda nije loše završiti godinu kao dobar početak neke nove, ili bar nada u neku bolju, jednim malim podsjetnikom na to da postoje ekološki dani kojima kroz godinu obilježavamo pojedine važne aspekte zaštite prirodnih resursa. Vrlo često se zaštite prirode sjetimo upravo i samo tih dana, ali ipak bolje je i to nego ništa. Osim dana vezanih za ekologiju, najčešće se uz njih dopunjuju i dani vezani za zdravlje, jednako i fizičko i psihičko, te još poneki dani koje treba obilježavati jer su beskrajno važni za kvalitetan i moralno ispunjen život.

altProstor našeg, Zeničko-dobojskog kantona u hidrološkom pogledu egzistira u slivnom području rijeke Save, odnosno skoro u cjelosti u slivu rijeke Bosne, osim manjih dijelova na istoku i sjeveroistoku Kantona. Rijeka Bosna protiče južnim, jugozapadnim, zapadnim i sjevernim dijelom područja Kantona. Pritoke rijeke Bosne su Stavnja, Fojnička rijeka (Visoko), Goruša (Visoko), Radovljanska rijeka (Visoko), Trstionica, Zgošća, Ribnica, Lašva, Babina rijeka, Kočeva, Gračanička rijeka (Visoko), Bistričak, Željeznica, Papratnica, Lješnica, Gostovićka rijeka, Krivaja, Usora, kao i veći broj manjih vodotokova od kojih većina izvire na području Kantona. Rijeka Lašva spada u veće vodotokove, čije se samo ušće nalazi na teritoriji Kantona, a ostali dio sliva pripada Srednjobosanskom kantonu. Sliv Fojnice također, najvećim dijelom leži van područja Kantona, a samo manji dio nizvodno od Kiseljaka pripada Kantonu. Hipsometrijske karakteristike Kantona čine da je rijeka Bosna najdominantniji recipijent za vode sa područja Kantona ali i sa susjednih kantona koji svojim dijelovima leže u ovome slivu. Ovaj vodotok evakuiše preko 90% voda sa područja Kantona upravo prema rijeci Savi. Zahvatanje voda na području Kantona se ostvaruje putem prirodnih izvora, podzemnih voda, voda na otvorenim vodotocima. Izvori ili vrela kao površinsko isticanje podzemnih voda su posljedica specifičnih hidro-geoloških odnosa.

altPrirodni izvori vode za piće locirani su na teritorijama svih Općina Kantona. Na području Kantona egzistiraju značajni izvori vode za piće kao što su vrelo Vrutak (Visoko), Milkino vrelo, vrela Izbod, Laz, Mahmutovića rijeka, vrelo Očevja, vrelo Izron, Stog i Ilidža, vrelo Zeleni vir. Kada je u pitanju vodosnadbijevanje većih mjesta u Kantonu, može se konstatovati da tu postoji problem. Grad Zenica npr. najveći dio vode za piće osigurava sa izvorišta Kruščica koje teritorijalno pripada Srednjobosanskom kantonu. Treba izdvojiti značajno po izdašnosti vrelo Stijene u Varešu a koje do sada nije zahvaćeno, i procjenjuje se približno na 70 litara u sekundi (l/s) u minimalnoj količini voda. Pored toga na prostoru Općine Olovo egzistira kraško vrelo Orlja sa minimalnom izdašnošću preko 100 l/s. Najkvalitetniji oblik vodosnadbijevanja pitkom vodom osigurava se eksploatacijom prirodnih akumulacija podzemne vode stacioniranih u akviferima intergranularnog ili karstno-pukotinskog tipa poroznosti. Što se tiče podzemnih voda u prvom redu tu se izdvaja rijeka Bosna u čijim aluvijalnim dijelovima egzistira akumulacija podzemnih voda koje se trenutno koriste na području Općina Maglaj i Doboj-Jug. Osim toga, direktnim uvidom na terenu mogu se identificirati lokaliteti na kojima bez sumnje postoje akumulacije podzemnih voda uz vodotok, ali bi trebalo sprovesti detaljnija istraživanja, tako da u ovom trenutku nije moguće kvantificirati o kojim rezervama se radi. Treba također naglasiti da su potencijalni lokaliteti na kojima se mogu očekivati značajnije količine podzemnih voda duž rijeke Bosne pod značajnim uticajem različitih industrijskih otpadnih voda, stacionirane naročito na uzvodnim dijelovima vodotoka.

altU dijelovima Kantona gdje se pojavljuju karbonatne stijene nalazimo podzemne vode u akviferima karstno-pukotinskog tipa propustljivosti kao što je to slučaj sa Općinama Breza, Vareš, Olovo, Zavidovići te pojedinim dijelovima Općina Kakanj i Visoko. Prostorna neujednačenost raspoloživih količina vode za posljedicu ima vrlo skromne količine pitke vode po pojedinim Općinama. Vodosnadbjevenost naselja pitkom vodom je takva da većina ima izražen deficit tokom sušnog perioda, i to se naročito odnosi na pet Općina što ne uključuje Općinu Visoko. Rijeka Bosna sa svojim pritokama osigurava u cjelini gledano, dovoljne količine vode po glavi stanovnika u Kantonu, ali vrlo upitnog kvaliteta. Zašto je to tako? Ili, bolje reći, vidimo li gornju granicu nosivog kapaciteta naših rijeka? Znači, osim šumskog i poljoprivrednog zemljišta značajan prirodni resurs naše Općine upravo predstavljaju vodna bogatstva rijeka Bosne i Fojnice, te izvorišta podzemnih voda u aluvijalu pomenutih vodotoka. Obzirom na visok stepen onečišćenja naročito rijeke Bosne, korištenje ovih resursa je ograničeno.  Ratni uslovi su diktirali zatvaranje brojnih značajnih zagađivača rijeke Bosne, tako da je kvalitet vodnih ekosistema tada znatno porastao. Međutim, teško je bilo za očekivati da će se takvo stanje duže vremena zadržati. Sam grad Visoko i njegova industrija neposredni su zagađivači preko ispuštanja upotrijebljenih i otpadnih voda u postojeće vodotokove koji služe i kao recipijent za oborinske vode. Hidrografska mreža je dosta dobro razvijena, obzirom da kroz ovo područje protiču dvije rijeke kao i njihove pritoke koje je poboljšavaju. Vodeni režim je nepovoljan. Prosječni protok rijeke Bosne na lokalitetu Dobrinje, na izlazu iz Visokog iznosi 58,3m3/s a to znači godišnje prosječno 1,70 milijardi m3 vode.

 

Tabela. Prosječni protok vode rijeke Bosne po mjesecima na lokalitetu Dobrinje na izlazu iz Visokog

Mjesec

Prosječni protok vode (m3/s)

Januar

58,00

Februar

66,10

Mart

78,00

April

93,50

Maj

78,00

Juni

45,10

Juli

29,30

Avgust

20,90

Septembar

23,30

Oktobar

33,30

Novembar

50,80

Decembar

70,00

 

altRaspored vodnog bogatstva izrazito je neravnomjeran u toku godine. Najsiromašniji vodom je mjesec avgust sa samo 39% od prosječnog godišnjeg protoka. Ne zaostaju ni septembar kao ni oktobar mjesec. S druge strane, najviše vode protječe u aprilu i to oko 74% od prosječnog godišnjeg protoka. Maksimalni dnevni protok ranga  vjerovatnosti pojave 0,05 iznosi svega 11,0% za rijeku Bosnu, odnosno 9,7% za rijeku Fojnicu u odnosu na prosječnu višegodišnju vrijednost. Maksimalni protok vjerovatnosti pojave od 0,01 je 19,6 puta (rijeka Bosna) i 26,7 puta (rijeka Fojnica) veći u odnosu na prosječni. Maksimalni protoci su za 90 odnosno 280 puta veći u odnosu na minimalne vrijednosti. Ako u obzir uzmemo realnu činjenicu kako na području Općine Visoko nema izvora vode značajnijeg kapaciteta, pitanje je svih pitanja, dokle ovako? Slika govori više od obične teorije. Sretan nam 10.10.2010. godine, dan zahvalnosti za plodove zemlje. Koliko ih cijenimo?