Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Reagovanja – dipl.ing Šabanović Elvedin: Važe li zakoni za Prevent

Strategija zaštite okoliša FBiH trebalo bi da pojasni sve elemente našeg puta prema EU integracijama. Ona bi trebala biti pokazatelj trenutnog stanja okoliša koje smo sami sebi proizveli. Govori nam o našim rijekama nakićenim tonama plastičnih vrećica i drugog raznog otpada koji je plod dugogodišnje nebrige ukupnog društva spram životne sredine čiji smo neposredni sudionici.

Tekst objavljen na www.visoko.co.ba u ponedjeljak, 1. marta 2010. godine u 08:36 a u kome se Prof.dr. Hilmo Neimarlija delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, inače cijenjeni i ugledni profesor FIN-a koji i sam živi u Visokom, je tekst u kome se on s pravom pita isto što i nekolicina građana Visokog sa dovoljnim stepenom ekološke i svake druge svijesti, važe li zakoni za Prevent? Ovdje bih htio detaljnije pojasniti situaciju oko Okolinske dozvole koju dr. Neimarlija spominje u objavljenom tekstu, dajući tako svoj doprinos kvalitetnijem upoznavanju svih građana Visokog sa ovom problematikom. Posljedice globalnog zagrijavanja kroz razne projekcije pokazuju da bi porast prosječne godišnje temperature mogao biti 4 do 6 °C u narednih stotinu godina. Promjene će se očitovati u promjeni količine padavina, povećanju intenziteta i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava, podizanju nivoa mora (za oko 1 metar do kraja 21. vijeka), smanjenju zaliha pitke vode, povećanju površina pustinja, povećanju opasnosti od raznih bolesti, te izumiranju niza bioloških vrsta. U trenutku kada dođe do promjena u klimi, izumirat će one vrste koje neće biti u stanju adaptirati se na njih ili neće pronaći neko drugo stanište.

Prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH ( “Službene novine FBiH“ br. 2/06 ), član 39., u sklopu procedure za izdavanje urbanističke saglasnosti, investitor za čiji projekat se smatra da ima ili može imati negativan uticaj na okoliš dužan je prethodno pribaviti Okolinsku dozvolu. Kada je riječ o već postojećim postrojenjima Okolinska dozvola susreće se u punoj i pravoj dimenziji, jer ulazi u postupak kojim se zahtijeva provođenje mjera i aktivnosti koje će biti potrebno sprovesti kao imperativ za vlasnika postrojenja. Nasuprot tome, kada se radi o novim objektima, pogonima i postrojenjima, instrumentarij Okolinske dozvole djeluje preventivno i sprječava da produkti tehnološkog procesa prekomjerno djeluju na bitne sastavnice životne sredine.Procjena uticaja na okoliš (PUO) je pojam koji se ovdje treba objasniti jer, on ima veze sa Okolinskom dozvolom. Procjena uticaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoliš, kao i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru, te postigao visok nivo njegove zaštite. Procedura PUO u FBiH se provodi u dvije faze i to kroz: prethodnu procjenu uticaja na okoliš i studiju uticaja na okoliš. Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš može pripremiti sam podnosioc zahtjeva, ili može unajmiti konsultantske kuće koje su specijalizirane u oblasti okoliša. Sadržaj zahtjeva za prethodnu PUO propisan je članom 58. Zakona o zaštiti okoliša i sadrži:

Opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veličini pogona postrojenja; podatke koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih uticaja na okoliš; opis mjera predviđenih kako bi se spriječile, smanjile ili, ukoliko je moguće sanirale značajne nepovoljne posljedice; opis alternativnih rješenja i izabrane alternative; izvod iz planskog akta odnosnog područja; netehnički rezime.

Ukoliko se radi o pogonu i postrojenju za koje se PUO vrši na osnovu provjere Federalnog ministarstva, Zahtjevom za prethodnu PUO daju se relevantni odgovori na kriterije koji su definisani članovima 20. i 21. istog Pravilnika, od kojih naročitu važnost imaju sljedeći:

apsorpcioni kapacitet prirodne sredine, obraćajući posebnu pažnju na: močvare, priobalne i vodozaštitne zone, kraška područja, planinska i šumska područja, područja rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, zaštićena prirodna područja i nacionalne parkove, spomenike prirode i zaštićene pejzaže, područja u kojima su standardi kvaliteta okoliša prekoračeni postojećim pogonima, postrojenjima i aktivnostima, gusto naseljena područja te pejzaže od historijskog, kulturnog ili arheološkog značaja; Projekat nije lociran i neće uticati na ekološki osjetljiva i značajna područja; Projekat neće dovesti do nepovoljnih socio-ekonomskih uticaja, zagađivanja zraka, voda i tla, ugrožavanja flore i faune i njihovih staništa, negativnih uticaja na klimu i hidrološki ciklus, nastanka nusprodukata, ostataka materijala i otpada koji zahtijevaju rukovanje i odlaganje na način koji nije regulisan zakonom. Nakon toga Federalno ministarstvo izdaje Rješenje o izradi studije uticaja na okoliš kojim se precizira njen sadržaj. Ovdje se mora naglasiti da odluka po kojoj nije potrebna PUO, a koju također donosi Federalno ministarstvo, u postupku Zahtjev za prethodnu PUO, automatski se smatra Zahtjevom za izdavanje Okolinske dozvole. Postupak izdavanja otpočinje utvrđivanjem i definisanjem vrsta pogona i postrojenja za koje je potrebna Okolinska dozvola.

Kontrola se vrši:

  • utvrđivanjem uslova za rad u dozvoli
  • kontrolom uslova koje treba ispuniti pogon i postrojenje sa okolišnog aspekta, neovisno od graditeljskih uslova
  • vođenjem podataka u registru zagađivača
  • inspekcijskim nadzorom

Ukoliko je proceduri izdavanja Okolinske dozvole prethodila PUO, te izrada Studije uticaja na okoliš, umjesto gore navedenih podataka uz zahtjev se dostavlja Studija. U skladu sa članom 36. Zakona o zaštiti okoliša Federalno ministarstvo uključuje nadležne organe i zainteresirane subjekte u postupak i to: javnu raspravu organizira Ministarstvo u saradnji sa investitorom koji je dužan da animira javnost za učešće u javnoj raspravi, a Ministarstvo obavještava i poziva javnost na raspravu putem štampe i web stranice Ministarstva. Prema članu 71. Zakona o zaštiti okoliša rok za izdavanje Okolinske dozvole je 120 dana od dana podnošenja Zahtjeva a prema članu 68. Zakona o zaštiti okoliša ( “Službene novine FBiH“ br. 33/03 ) Okolinska dozvola se izdaje na period od pet (5) godina.

    OKOLINSKA DOZVOLA I OPĆINA VISOKO

    U 2006. godini od ukupno 26 dozvola izdatih u Zeničko-dobojskom kantonu, od strane kantonalnog ministarstva dozvole su dobili sljedeći privredni subjekti:

    BROVIS D.O.O. VISOKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA / 20.02.2006.god.

    LEPIĆ MIDHAT PRERADA MESA / 12.07.2006. god.

    VIMAR D.O.O. VISOKO PRERADA MESA / 03.10.2006. god.

    U 2007. godini od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma dozvole su dobili:

    PREVENT GBR LEDER SARAJEVO D.O.O. VISOKO ( Pogon za tretman i obradu kože ) / 12.04.2007. god.

    AFALTPLANT ( Asfaltna baza ) / 08.10.2007. god.

Razumijem da su rješavanja socijalnih pitanja uvijek korak ispred svih ostalih, pa tako i pitanja zaštite životne sredine, ali se neodoljivo pitam isto što i dr. Neimarlija, da li se radi o potrebnim dozvolama koje se tretiraju samo “a priori” ili ne, najbolje znaju građani koji su svakodnevno izloženi štetnim efektima ovog postrojenja po vodu, zrak, i zemljište, stoga još jednom svaka čast na iskazu koji će nadam se konačno na pravi način pokrenuti mnoga pitanja i problema o kojima nam se stalno govori kako je sve najboljem redu.

Posted in BiH