Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Javni mediji trebali biti privatizirani još 2001 godine

Javni mediji ne moraju se uopće truditi za milione maraka koji se godišnje prebacuju na njihove žiroračune. A tako nije trebalo biti već godinama. Tačnije, punih devet godina. Hamdija Kulović, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH, za Hayat TV kaže:

“Vlada Federacije je 1999. godine donijela odluku o metodu, rokovima i nadležnoj agenciji, kako Zakon o privatizaciji predviđa, po kojem je dat rok za privatizaciju elektronskih medija od dvije godine, Znači, trebalo je biti završeno do neke 2001. godine.“

Trebalo, ali nije. Visoki predstavnik 2002. godine donosi odluku o zabrani privatizacije javnih medija dok se ne izvrši dodjela dugoročnih dozvola za emitovanje. Dodijeliše se i dozvole, ali privatizacija nikako da počne.

“Plan je bio jasan, a rezultat je takav kakv imate. Imate samo dvije-tri privatizirane, ostale su ostale državne i o njihovoj privatizaciji, kao uostalom o privatizaciji, npr. apoteka, privatizaciji komunalnih preduzeća, veterinarskih stanica itd. niko ne govori“- ističe pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH.

Problem nije što niko ne govori, već što niko ništa ne radi.  A milioni iz godine u godinu i dalje se troše. Ovo pitanje s mrtve tačke trebalo je da pokrenu kantonalne agencije za privatizaciju. Niko ne zna zašto to dosad nisu uradile.Tako se iz budžeta još finansira 39 elektronskih medija. USAID i Svjetska banka uradili su i elaborate o njihovoj privatizaciji i ustvrdili da se treba provesti što prije. Međunarodna zajednica organizovala je i nekoliko sastanaka kako bi nešto promijenila. Ali svi sastanci bili su bezuspješni, jer nikakve aktivnosti i nisu pokrenute, baš kao što nije napraljena ni strategija o privatizaciji.
Neke smjernice dala je i Regulatorna agencija za komunikacije, ali ništa se nije promijenilo.  Emir Povlakić iz Regulatorne agencija za komunikacije BiH ističe da mnoštvo ovih medija ima probleme u finanisranju rada, jer općine ili kantoni nemaju dovoljno novca.

“U svakom slučaju imali bi drugačiji balans između javnih stanica, da se taj veći broj javnih stanica privatizuje, samim tim konkurencija bi bila puno veća, a samim tim i programski kvalitet“ – ističe Povlakić.

A kvalitet je upravo ono što osigurava gledanost i slušanost, klijente i novac od reklama, barem kada je riječ o komercijalnim medijima. Razlika je i u plasiranim informacijama, te mogućnosti utjecaja na njihovu istinitosti izdvajanjima iz budžeta ili političkim djelovanjem moćnika.

U Federalnoj agenciji za privatizaciju toga su svjesni: “Ta svjetska iskustva i praksa pokazuju da, ako želimo objektivno, nepristrasno izvještavanje građanstva, bez obzira na vjersku, nacionalnu pripadnost, dob i socijalni status, da je jedan od uslova njihova privatizacija.“

I tako, za neprovođenje odluka Vlade Federacije niko nije sankcionisan. Štaviše, neke institucije pokušavaju  dodatno pogoršati situaciju formiranjem novih medija, i njihovim finanisiranjem iz budžeta. Ne treba ni spominjati koliko je bilo situacija u proteklih devet godina kad je novac bio prijeko potreban.

(Nihad Sadiković)

Posted in BiH