Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Ratni zločinci mogu se kandidovati na izborima!

Pravosnažno osuđeni ratni zločinci koji su svoje kazne izdržali mogu se kandidovati na izborima u našoj zemlji!? To proizlazi iz Ustava i Izbornog zakona BiH, koji, zapravo, u svojim odredbama uopće ne tretiraju ovakve slučajeve.

Glavni krivac za takve situacije su sudske presude u kojima se ne precizira oduzimanje bilo kakvih građanskih prava osuđenim ratnim zločincima.


Tako, primjerice, Biljana Plavšić, koja je nakon odslužene haške presude puštena na slobodu, treba ispuniti samo tri osnovna ustavna uvjeta da bi se mogla kandidovati za neku funkciju.

Ta tri uvjeta su: da je osoba punoljetna, da je državljanin BiH i da ima prijavljeno prebivalište na području naše zemlje. U presudi kojom je ova zločinka osuđena na 11 godina zatvora zbog najtežih ratnih zločina nije navedeno da joj se po odležanoj kazni oduzima bilo kakvo pravo, pa ni to da bira i bude birana.

S takvim slučajevima izborni sistem u našoj državi već se susretao, pa je na izborima 2004. godine za načelnika općine Bosanski Šamac umalo pobijedio Simo Zarić, kao kandidat Socijalističke partije, koji je prije toga izdržao kaznu po haškoj presudi. Bio je osuđen na šest godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, tačnije progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije, te teške povrede Ženevskih konvencija.

Formalno-pravno gledano, ako i najveći balkanski krvolok Radovan Karadžić bude pravosnažno osuđen te prije smrti odsluži kaznu, bilo bi moguće da se i on kandidira na izborima u BiH. Isto se odnosi i na brojne druge zločince poput Momčila Krajišnika, Fikreta Abdića…

Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH u ovim slučajevima su svezane ruke, jer taj organ ima nadležnost samo da provodi zakone, a niko osim sudova ne može nekome oduzimati bilo kakva prava.

U Izborni zakon BiH prepisane su odredbe iz Ustava BiH koje, između ostalog, kažu da niko ko je na izdržavanju kazne izrečene od Haškog tribunala i ko je pod optužnicom tog suda, a nije se povinovao naredbi da se pojavi pred sudom, ne može biti upisan u Centralni birački spisak. Dakle, u tim slučajevima takva osoba ne može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju. No, nakon što postanu slobodni ljudi, oni ponovo imaju sva prava.