Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

www.pulsdemokratije.ba: Klinovi

Ako postoji smisao nalaženja onda je logično da postoji smisao traženja. Držimo se toga, kad bude bude, biće datiran svaki objekat koji nađemo. Temelji na Plješevici, jednog od brda pored Visokog proglašenih za piramidu, nađeni su 2006. godine korištenjem dva metoda istraživanja: analizom priča stanovnika o nekom malom objektu koji je bio „uvjek srušen“ i prospekcijom terena.

Doveo sam radnike na lice mjesta i oni su šipkom ubadali po mreži 20×20 jer se radilo o malom obuhvatu. Naišli su na otpr šipki dubine od 60 cm. Počeli su kopati oko šipke i naišli na ugao temelja. Nalaz smo smatrali srećom jer je šipka zaustavljena na 5 cm od ugla temelja. Granica sreće je bila u 5 cm prostora koji su nas veoma obradovali. Zemlja koja se nalazila iznad temelja bila je vodeni nanos povremenog potoka, pa sam predložio da se iskop izvodi prema nama poznatim uzansama arheološkog istraživanja. Bio sam uvjeren da se radi o temeljima. Unutrašnjost nije dirana jer se vidjelo da se sastoji od kamenih ulomaka. Obavjestili smo arheologinju Silvanu Čobanov koja nije bila očarana nalazom, ali ni zadovoljna dinamikom istraživanja na terenima na kojim do tada nije radila. Ona se nikako nije mogla prilagoditi istraživanju na terenima pod uglom, u šumi, u laporu različite čvrstoće. Lično sam obavijestio Fondaciju Piramida Sunca o nalazu i tražio arheološku podršku kao i poziv svima da učestvuju u tumačenju mišljenje o značenju, vremenu nastanka i namjeni. Analiza nije prelamanje preko koljena, niti kopanje šrafcigerom dva mjeseca da bi se našao „grob“ ili nešto što može imati smisla. Nensi Galovey, grčka arheologinja koja je u tom momentu radila za Fondaciju, nije bila oduševljena nalazom što sam zaključio s njom iz razgovora te je sve stavila na „čekanje“ do prije neki dan. Nađene klinove je smatrala mladim ekserima.

Zanatski je obavila istraživanje i zaključke ostavila na čekanje do prije nekoliko dana. Prilikom otkopavanja od mojim vodstvom imali smo zadatak da iskope vršimo do momenta koji dozvole arheolozi, uz prijavu bilo kakvih materijalnih nalaza kad je ekipa ostavljala sondu na raspolaganje struci. Nađeno je malo značajnih nalaza. Na ulazu su radnici našli dva klina, koje je obradila Nensy Galovey, vjerovatno od vrata ili od štokova i ništa više. Klinovi“ su predati Silvani Čobanov. Poslije čišćenja vanjske strane nađen je ovaj pod br. 1. Svakako malo da bi se definisala starost, stoga ostaje da se napravi procjena starosti upoređivanjem nalaza prema poznatim vrijednostima, što sam ja uzeo na sebe, nakon nalaza klinca 2. na Starom gradu Visoki. Klinovi su slični prema dužini, debljini, uglu konusa, obliku glave. Klin br 1. je nađen u temeljima na Plješevici 2006. godine, a broj 2. na Starom gradu 2009. Klin br. 2. ima svoju historiju, pretpostavku vremena nastanka, vremena izgaranja drveta u koji je bio zabijen. Kraljevski grad Visoki je osvojen 1463. godine, zapaljen i istorijski, politički prestao da postoji.

Klin je zakovan u srednjem vijeku, prestao da vrši svoju funkciju veze, nađen u desetoj godini 21. vijeka. Star je prema tome oko 600 godina sa danom ukivanja. Podaci o starosti su tačni prema historijskim činjenicama i procjena je neosporna. Ako napravimo poređenje sa klinom nađenim na Plješevici, onda se nameće pomisao da su temelji ukopani u lamelarni lapor, koji ih je i sačuvao, u stvari temelji nekog objekta iz istog perioda petnaestog vijeka. Na fragmentima zarušenog kamena moglo se primijetiti da je svod rađen namjenskim uglovima slaganja svodne tavanice, te se može pretpostaviti da je imao neku funkciju vjerskog karaktera jer dimenziono nije mogao predstavljati stambeni objekat. Kao konačan zaključak nametnulo se prosto riješenje koje odrediše dva klina. Veoma simpatično, ali i definitivno bi određeno vrijeme postojanja malog objekta u podnožju sjeverne strane Plješevice. Dodajmo koju godina na starost, pa konačno potvrdimo da objekat potiče iz srednjeg vijeka.

(Goran Čakić)