Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Za bhportal.info piše Goran Čakić: 110 godina ponedjeljka kao Pazarnog dana u Visokom

 

Svi znamo da je ponedjeljak u Visokom pijačni – pazarni dan. Vjerovatno samo rijetki znaju zašto je baš taj dan izabran, odnosno kada je utemeljen kao takav. Odgovor leži u 04.01.1899 godine. Napisan veoma jednostavno, arhaičnim jezikom koji obuhvata kompletnu materiju.

Pijačni danu, ponedeljku, neka ti je srećan 110 rođendan

 

                                                          Pravilnik

 

Sajamskog rada za obdržavanje sajma  /pazara/ povlašćene općine u Visokom sastavljen u smislu naredbe Visoke zemaljske vlade u Sarajevu od 4. januara 1899. broj 189.162/I.

 

                                                                  

                                             1/

           

 U općini Visoko obdržavaju se godišnji sajmovi /vašari / panagjuri ( panađuri) u mjestu Visoko i to jedan puta godišnje 29. i 30. Septembra i 1. Oktobra zatim nedeljni pazar svakog ponedeljka.

                                              

                                               2/

 Godišnji i nedeljni sajmovi i vašari /pazari/ imadu se obdržavati samo na za to opredijeljenom mjestu i to: nedeljni pazar za sirovinu i ostale predmete na mjesto u čitavoj čaršiji za svaki predmet jest osobito mjesto odredjeno glasom zaključka općinskog vijeća od 28. augusta 1896. broj 48. dočim se sajam za stoku i ostale životinje na općinskom zemljištu „ Musalli“ obdržava.

             

Godišnji sajam opredjeljuje se tako na istom općinskom zemljištu „ Musalla“, gdje je razdijeljeno na poseb za goveda, konje, sitnu stoku i svinje.

                

Gore navedena marva i naznačeni ostali predmeti nesmijuse na drugim mjestima prodavati, ili pazarivati, dočim se peradi, jaja, maslo, gorivno drvo na tovarnim konjima i ine sitnarije i po sokacima prodavati smiju.

                                                                     

                                          3/

               

Prodavanje ili kupovanje počima kako nedeljnim tako i godišnjim sajmovima ljeti u 5 sati izjtra a zimi u 7 sati, alafranka ( lokalno vrijeme) a zaključuje se ljeti u
8 a zimi u 4 sata uvečer.

                                                                  

                                         4/

                 

Kupovanje pretrgama od peradi, jaja, masla, sira, kupusa, krumpira, graha luka i.t.d. jest prije 12 sati zabranjeno, dočim kupovanje žita i svakovrstne marve svakodobno dozvoljeno jest.

 

                                        5/

 

Predmeti koji se smiju dovažati na nedeljne ili godišnje sajmove jesu sve što je za hranu, svakovrstni plodovi ratarsko orugje, zatim gospodarski proizvodi i svakovrstna životinja domaća.

Na godišnji sajam može se dotjerati svakovrstna marva samo one koja je pokrita marvinskim putnicama.

Prodavanje robe na oba vašara a to:  haljine, posugje i razna roba nije isključena od godišnjeg sajma, ali strani trgovci imadu tu robu prodavati na mjestu gdje se sajam sastoji.

U ovom pogledu imadu se poprimiti mjere ogušenju govegje kuge.

 

                                                                     

                                          6/

 

U opće zabranjeno je donositi onakvu robu na godišnje i nedeljne sajmove, koja već po postojećim propisima i zakonima od općeg  prometa isključena.

 

                                         7/

 

Stanovnici austrougarske države i pripadnici ostalih država smatraju se glrde pohogjenja godišnjih i nedeljnih sajmova ravnopravnim se stanovnicima Bosne i Hercegovine.

Dotičnim državama iste tako pravo pripada.

 

                                          8/

 

Mjestna općin imade odraditi mjesto gdje će se na sajmištu postaviti šatore /čadore/ kolibe, a inaće će se na to paziti da takova mjesta budu poredana pa da se nebi postavljenim šatorima kolibama zatvorio put kolima i marvi  na njihova odredjena mjesta.

 

                                          9/

 

Strogo se po sajmovima zabranjuje nositi duhovito piće te isto nosajući prodavati.

Ako ko želi vino, pivo ili ostala duhovita  pića u kolibama i šatorima točiti, mora najprije potražiti dozvolu od kotarskog ureda.

Tko bez dozvole duhovita pića na pazaru prodaje ili po sajmu nosi za prodaju, podpada kazni tačka 16. ovog pravilnika te mora osim toga propisanu pristojbu dvostruko platiti.

 

                                       10/

 

Zabranjuje se strogo na neodregjenom  mjestu sajmišta postavljati čadore ili kolibe, ložiti vatru, pečenje, kuhanje i.t.d.

Na dalje se zabranjuje pazarivati / kupovati ili prodavati/ izvan mjesta odregjenog za Pazar.

 

                                        11/

 

Za nadzor reda i sigurnosti kao za odregjenje mjesta pod stavkom 2. navedene marve, žita, živeža i roba mna sajam donešeno, urediće kotarska oblast sa općinom posebno povjerenstvo, kome se dodieliti nadgledno i stražarsko osoblje.

 

                                         12/

 

Pokvarena jestiva  i riba zatim nezrelo voće, nesmije se nikako dotjerati na sajam.

Takve će se stvoriti odmah oduzeti i uništiti a vlastnik kazniti.

Zatim se strogo zabranjuje kuhati, variti, peći u nekalajsanom bakarnom posugju. 

  

                                        13/

 

Da se ne bi kakva nesreća dogodila, strogo se zabranjuje naglo voziti, jašiti ili naglo tjerati goveda preko sajmišta i kroz sokake, iste se tako zabranjuje držati neupregnute konje pred kolima.

Svaki takav prekršaj kaznit ce se u tački 16. ustanovljenom kaznom. A u slučaju ozljede čovjeka ili koje životinje prijaaviti ce se prestupnik sudu.

 

                                          14/

Da se ne bi požar dogodio jesu obavezni ne samo oni, koji se bave kuhanjem i pečenjem mesa, kafe i.t.d. vatrište dobro paziti, te kqad se svrši Pazar oprezno utrnuti već i članovi povjerenstva i redarstveno osoblje  dobar obzir imati.

 

                                         15/

 

Zabranjuje se strogo zanijekati pazarni dohodak zakupniku / poduzetniku/ isto se tako zabranjuje zakupniku kao njegovom osoblju od stranaka veće pristojbe pobirati.

Oba prekršitelja strogo će se kazniti po postojećim propisima.

 

                                         16/

 

Svaki prekršitelj ovoga sajamskog reda kaznit će se od strane kotarskog ureda novčanom globom od 1 do 50 forinti ili zatvorom od 1 do 10 dana ako nije posebna kazna za isti postupak propisana.

 

                                       17/

 

Ako bi  posjetioc sajma podigao tužbu protiv zakupnika ili obratno, imade se takova redovitim putem predati nadležnom kotarskom uredu.

 

 

Broj 131.889/I

Odobrava se.  

Original je predat u Zavičajni muzej u Visokom.

Sarajevo, 29. septembra 1899.                               

Prepis sravnili: Avdo Čakić

Za poglavara zemaljske vlade: Ljiljana Tomičić

Odjelni predstojnik:

Potpis nećitak 

Potvrđen pečatom muzeje i svojeručnim potpisima

Žig.                                                                                                  

Landesregierung fur Bosnia und Hercegovina